Šta je rad na crno i kakve poreske posledice nosi?

Izraz "rad na crno" često se koristi za različite oblike neprijavljenog rada, ali njegova suština je jednostavna - osoba obavlja posao i za njega prima naknadu, dok radni odnos ili drugi odgovarajući oblik angažovanja nije prijavljen u skladu sa propisima.

Za poslodavca to može izgledati kao način da smanji troškove, ali neprijavljivanje zaposlenog istovremeno znači izbegavanje obaveza koje prate legalno angažovanje radnika.

Teme za vas

Upravo zato rad na crno nije samo pitanje radnog prava. On ima i direktne poreske posledice.

Šta se smatra radom na crno?

Najjednostavniji primer je situacija u kojoj zaposleni svakodnevno dolazi na posao, obavlja zadatke za poslodavca i prima platu, ali nema zaključen odgovarajući ugovor i nije prijavljen na obavezno socijalno osiguranje.

Međutim, neprijavljeni rad može imati različite oblike.

Problem može postojati i kada je radnik formalno angažovan na jedan način, dok stvarni odnos između njega i poslodavca ima karakteristike drugačijeg oblika rada.

Zato samo postojanje nekog ugovora ne znači automatski da su sve obaveze poslodavca ispunjene.

Zašto je prijava zaposlenog važna?

Kada poslodavac legalno angažuje zaposlenog, uz isplatu zarade nastaju i odgovarajuće poreske obaveze. Na zaradu se obračunavaju porez i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, u skladu sa važećim propisima.

Doprinosi omogućavaju ostvarivanje prava iz sistema penzijskog i invalidskog, zdravstvenog i drugih oblika obaveznog socijalnog osiguranja. Kod rada na crno ove obaveze nisu pravilno obračunate i plaćene.

Zbog toga neprijavljeni rad istovremeno predstavlja problem i za zaposlenog i za državu.

Šta se događa sa porezom i doprinosima?

Ako nadležni organi utvrde da je postojao neprijavljeni rad, činjenica da poslodavac prethodno nije obračunavao poreze i doprinose ne znači da je ta obaveza nestala. Moguće je naknadno utvrđivanje neplaćenih javnih prihoda.

Pored osnovnog duga, mogu nastati i dodatni troškovi, uključujući kamatu, dok u zavisnosti od konkretne povrede propisa mogu postojati i prekršajne i druge zakonom predviđene sankcije.

Zato prividna kratkoročna ušteda na porezima i doprinosima može da preraste u znatno veći trošak za poslodavca.

Šta radnik gubi?

Kod rada na crno problem nije samo to što država nije dobila porez i doprinose.

Radnik koji nije pravilno prijavljen može imati poteškoće u ostvarivanju prava koja proizlaze iz rada i socijalnog osiguranja. Kod uredno prijavljenog zaposlenja postoje evidencije o radnom odnosu, osnovu osiguranja i uplaćenim doprinosima.

Neprijavljeni rad upravo tu sigurnost dovodi u pitanje.

Istovremeno, radnik može biti u težoj poziciji kada treba da dokaže trajanje rada, dogovorenu zaradu ili druga prava koja su postojala u faktičkom odnosu sa poslodavcem.

Da li je svako angažovanje bez ugovora o radu - rad na crno?

Nije. Ugovor o radu nije jedini zakonom dozvoljeni način angažovanja fizičkog lica.

U zavisnosti od prirode posla i uslova propisanih zakonom, postoje i drugi pravni osnovi za rad ili pružanje usluga.

Ključno je da stvarni način rada odgovara pravnom osnovu koji se koristi i da budu ispunjene poreske i druge obaveze koje iz njega proizlaze. Zato angažovanje bez klasičnog ugovora o radu samo po sebi ne mora da znači rad na crno.

Problem nastaje kada osoba faktički radi, a njen angažman nije uređen i prijavljen na način koji zahtevaju propisi.

A šta ako je prijavljen samo deo zarade?

To je druga vrsta nepravilnosti.

Ako je radnik formalno prijavljen, ali mu se deo zarade isplaćuje mimo zvaničnog obračuna, nije reč o klasičnom primeru potpuno neprijavljenog zaposlenog.

Ipak, takva praksa takođe može dovesti do neplaćanja dela poreza i doprinosa i odgovornosti poslodavca. Za zaposlenog to može značiti i nižu osnovicu na osnovu koje se ostvaruju pojedina prava.

Ko je odgovoran za prijavu radnika?

Obaveza poslodavca je da angažovanje zaposlenog uredi u skladu sa zakonom i izvrši potrebne prijave pre početka rada, kada je to propisano za konkretan oblik angažovanja.

Poslodavac takođe ima obavezu da pravilno obračunava i plaća poreze i doprinose. Zaposleni, sa druge strane, treba da zna na kom pravnom osnovu je angažovan i da proveri da li je uredno prijavljen.

Zašto "jeftiniji radnik" može postati skup problem?

Rad na crno na prvi pogled može smanjiti troškove poslovanja jer poslodavac ne plaća sve obaveze koje bi imao kod legalnog angažovanja. Ali ta računica počiva na neispunjavanju zakonskih obaveza.

Ako se nepravilnost naknadno utvrdi, mogu se pojaviti neplaćeni porezi i doprinosi, kamata i sankcije, kao i potraživanja samog radnika. Zbog toga je jedna od osnovnih lekcija za svakoga ko pokreće ili vodi posao veoma jednostavna: trošak zaposlenog nije samo iznos koji mu se isplati.

Porezi, doprinosi i pravilno uređivanje radnog odnosa sastavni su deo stvarnog troška poslovanja, i upravo ih treba uračunati pre nego što se donese odluka o zapošljavanju.

(Telegraf Biznis)