Braća od zapuštenog dvorišta napravila malu Grčku: Uložili 12.000 dolara, a rezultat je oduševio milione
Ko se barem jednom vratio sa letovanja u Grčkoj, dobro poznaje onaj osećaj kada bi najradije deo odmora poneo kući. Bele fasade, plavi prozori, uske uličice i male taverne u kojima vreme kao da prolazi sporije imaju posebnu čar. Ali, dok većina nas takve prizore čuva na fotografijama, dvojica braće iz Švajcarske odlučila su da odu korak dalje.
Mihael i Samjuel Šerer (Michael i Samuel Scherrer) su svoju zapuštenu baštu u Švajcarskoj pretvorili u pravu malu Grčku, i to bez preseljenja na Mediteran. Tamo gde su nekada rasli korov i zapušteno zelenilo danas se nalaze bele kućice, plava vrata i prolazi koji podsećaju na grčka ostrvska mesta. Njihov neobičan projekat privukao je veliku pažnju na društvenim mrežama, a snimak preuređenja prikupio je milione pregleda. Priča je zainteresovala i magazin Pipl (People), kojem su braća otkrila detalje svog nesvakidašnjeg preobražaja.
Od obične bašte do mediteranskog sela
Ideja je bila jednostavna, ali njena realizacija je zahtevalala mnogo više truda nego što bi se na prvi pogled moglo pomisliti. Braća nisu želela samo da urede nekoliko leja, da postave baštenski nameštaj ili da ofarbaju ogradu. Zamislila su potpuno drugačiji prostor, sa sopstvenim malim ulicama, građevinama i kutcima koji podsećaju na odmor u Grčkoj. Umesto klasičnog dvorišta nastao je svojevrstan minijaturni gradić, inspirisan prepoznatljivom arhitekturom grčkih ostrva. Bela boja dominira gotovo celim prostorom, dok plavi detalji stvaraju kontrast kakav se često viđa na razglednicama sa Egejskog mora. Male građevine povezane su uskim prolazima, a posebnu atmosferu daje taverna koja celu priču čini još uverljivijom. Upravo je pažnja posvećena detaljima ono što ovaj projekat izdvaja od uobičajenih preuređenja dvorišta, prenosi Jutarnji.
Na preuređenju su radili dve godine
Iza fotografija koje danas oduševljavaju pratioce stoji dugotrajan posao. Prema pisanju Pipla, braća su na projektu radila približno dve godine, a većinu poslova obavila su sopstvenim rukama, uz pomoć prijatelja. Za preobražaj su izdvojila oko 12.000 američkih dolara, odnosno približno 10.000 evra. Nije reč o malom iznosu, ali ni o ulaganju kakvo bi se očekivalo za stvaranje čitavog malog tematskog prostora. Posebno je zanimljivo što njihov cilj nije bio da naprave raskošno dvorište sa bazenom i skupim spoljnim nameštajem. Umesto toga odlučili su da stvore doživljaj, prostor u kojem se već pri prvom koraku može steći osećaj da ste otputovali nekoliko hiljada kilometara južnije. A upravo je to, čini se, osvojilo publiku.
Detalji zbog kojih sve izgleda kao prava Grčka
Najveća posebnost ovog dvorišta nije njegova veličina, nego način na koji je prostor osmišljen. Male bele fasade i intenzivno plavi detalji stvaraju prepoznatljiv mediteranski ugođaj, dok uski prolazi daju osećaj šetnje ostrvskim naseljem. Umesto da sve bude vidljivo na prvi pogled, pojedini delovi otkrivaju se postepeno. Takav raspored prostoru daje dubinu i čini ga zanimljivijim, čak i kada je reč o relativno maloj površini. Pažnju privlači i taverna, bez koje bi teško bilo zamisliti autentičan grčki ambijent. Upravo takvi detalji pretvaraju obično dvorište u mesto sa karakterom. Fotografije i snimci pokazuju koliko snažan utisak mogu ostaviti dobro odabrane boje, jednostavni oblici i jasna ideja uređenja.
Njihovo dvorište postalo je internet senzacija
Kada su braća pokazala rezultat svog rada na društvenim mrežama, reakcije nisu izostale. Video njihove male Grčke na TikToku prikupio je oko 8,6 miliona pregleda, a projekat je privukao pažnju i izvan Švajcarske. Nije teško razumeti zašto. U vremenu kada se na društvenim mrežama svakodnevno pojavljuju luksuzne vile, ogromni bazeni i skupe adaptacije, ova priča je drugačija. Dvojica braće nisu pokušala da stvore najskuplje dvorište, nego prostor koji ih veseli i podseća na mesto koje vole. Njihova mala Grčka pokazuje koliko daleko mogu odvesti dobra ideja, upornost i spremnost da se veliki deo posla napravi sopstvenim rukama.
Mediteranski ugođaj moguće je stvoriti i u hrvatskim dvorištima
Iako je projekat braće Šerer prilično neobičan, neke njegove ideje lako se mogu preneti i na naša dvorišta, terase i balkone. U Dalmaciji, na ostrvima i u Istri mediteranski stil prirodno se uklapa u okolinu. Beli zidovi, kamene površine, drvene pergole i saksije sa aromatičnim biljem tamo su već deo tradicionalnog uređenja. Ali, slična atmosfera može se postići i u kontinentalnom delu Hrvatske, uz nešto drugačiji izbor biljaka i materijala koji bolje podnose hladnije zime. Za početak nije potrebno graditi male kućice ili potpuno menjati izgled bašte. Dovoljno je odabrati nekoliko prepoznatljivih elemenata. Bela ili svetla podloga može vizuelno otvoriti prostor, dok plave saksije, vrata, baštenski nameštaj ili dekorativni detalji unose dašak grčkih ostrva. Lavanda, ruzmarin i lovor mogu dodatno naglasiti mediteranski karakter, pod uslovom da se odaberu vrste i položaji prikladni lokalnoj klimi. Lep utisak može se postići jednostavnim kutkom za sedenje, sa drvenim stolom, nekoliko stolica, keramičkim saksijama i toplim spoljnim osvetljenjem. Najvažnije je pritom ne preterati. Mediteranski stil često je najlepši upravo kada deluje opušteno, jednostavno i nenametljivo.
Za dobru baštu nije uvek potrebna velika površina
Priča iz Švajcarske zanimljiva je i zato što pokazuje da uređenje dvorišta ne mora počivati na velikoj kvadraturi. Mnogo je važnije kako je prostor podeljen i šta se njime želi postići. Manje dvorište može izgledati prostranije ako se u njemu osmisli nekoliko povezanih celina, na primer kutak za ručavanje, mesto za odmor i deo sa biljkama. Prolazi, različite teksture i pažljivo odabrani detalji mogu stvoriti osećaj da se iza svakog ugla krije nešto novo. Upravo su to Mihael i Samjuel postigli svojim projektom. Umesto običnog travnjaka stvorili su prostor koji poziva na istraživanje, druženje i uživanje. Njihova mala Grčka možda nije rešenje za svako dvorište, ali svakako je dokaz da se uz dovoljno mašte i predanosti i najobičniji spoljni prostor može pretvoriti u nešto sasvim posebno.
(Telegraf Biznis/People)