Veselin Jevrosimović: Život sa robotima

N. M.
N. M.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 1

Kao i svake godine u januaru, u Las Vegasu se održava veliki sajam korisničke elektronike CES. Kad god imam mogućnost, trudim se da posetim ovaj zaista impozantan skup.

Tu se na jednom mestu može videti sve bitno na čemu rade najveći svetski proizvođači, ali i male inovativne kompanije.

Ovo je i jedinstvena prilika da se osete trendovi i stekne utisak o onome što nas u domenu modernih informacionih tehnologija čeka u doglednoj budućnosti.

Još pre nekoliko godina sam primetio da je robotika zauzela značajno mesto na ovom sajmu, a u prethodnoj deceniji imali smo mogućnost da vidimo neverovatan napredak i mnogo različitih modela svih oblika i namena.

Ove godine moju posebnu pažnju privukao je humanoidni robot Onero H1. Radi se o zanimljivo osmišljenom modelu koji poseduje ruke koje se sastoje iz četiri pokretna dela (jedan više nego što imaju ljudi).

One mogu da se pomeraju po visini izduženog tela robota, čime se menja funkcija saginjanja. Prsti na šakama su sposobni za obavljanje izuzetno preciznih motornih radnji, a umesto nogu ima okruglu osnovu sa točkićima.

Naravno, tu je i simpatična glava opremljena različitim senzorima i očima koje trepću. Najbolje od svega je što Onero može da obavlja brojne kućne poslove i da samostalno kuva, čisti, pere veš, posprema kuću, kuva kafu, poslužuje obroke, pa čak i pere prozore!

Pisao sam pre nekog vremena o budućnosti humanoidnih robota. Rekao sam tada da su oni u izvesnoj meri ostali u senci namenskih modela čiji je oblik prilagođen za obavljanje specijalizovanih zadataka i ne odgovara obavezno klasičnoj predstavi o robotima.

Ako su vam na pamet pali roboti-usisivači kao najzastupljeniji primer, u pravu ste. Takođe sam istakao da će humanoidni roboti imati svoju ulogu u domaćinstvima kao univerzalni pomoćnici, pre svega za starije i osobe sa posebnim potrebama.

Po svemu sudeći, život sa robotima nije više naučna fantastika. Mogu da zaključim da sada nije pitanje da li će humanoidni roboti ući u naše domove, već koliko brzo će postati deo naše svakodnevice.

(Telegraf Biznis/Veselin Jevrosimović)

Video: Dubravka Đedović Handanović: "Postignut dogovor između ruske i mađarske strane"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • M.K.

    24. januar 2026 | 12:49

    Odlican clanak . Humanoidni roboti više nisu tehnologija za sajmove. Oni postaju deo realne ekonomije i svakodnevnog života. Da bi funkcionisali, potrebne su im retke i posebne zemlje – ključni minerali za motore, senzore, čipove i veštačku inteligenciju. Ispod ledenog pokrivača Grenlanda nalazi se pravi „sejf“ prirodnih resursa. Tamo se kriju velike količine retkih i strateški važnih minerala, koji su presudni za tehnologije budućnosti. Led ih je vekovima štitio i sakrivao, ali kako se klima menja, ti resursi postaju sve dostupniji. Retke zemlje ne postoje samo na zemlji. njih ima i u svemiru na asteroidima, a verovatno i na egzoplanetama van našeg Sunčevog sistema. Grenland ima posebnu ulogu – on je most između Zemlje i svemira. ♾️ Zbog svog položaja i polarnih orbita, Grenland je ključan za satelite, komunikaciju i buduće svemirske msije . To o vojnoj bazi je samo izgovor. Pravi interes leži u resursima, svemirskim putanjama i kontroli tehnologija budućnosti. U budućnosti će roboti, a ne ljudi, kopati resurse na asteroidima i u svemiru. Humanoidni roboti su idealni za takve zadatke, jer mogu da rade u ekstremnim uslovima.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>