• 51

Vučić: Država misli na Mali Zvornik i Podrinje

Podzemni grad Karađorđevića privući će 5.000 do 6.000 turista godišnje, rekao je predsednik Srbije.

  • 51

Država će sve više ulagati u razvoj Malog Zvornika i čitavog Podrinja, a pre svega u saobraćajnu infrastrukturu, razvoj turizma, privrede i stočarstva, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je posetio Mali Zvornik, na Drini, gde je obišao rekonstruisani kulturno-istorijski objekat "Podzemni grad Karađorđevića", za čije je uređivanje i sanaciju Vlada Srbije izdvojila 32 miliona dinara, a opština pet miliona dinara.

Vučić je tokom razgovora sa građanima u Malom Zvorniku rekao da će Podzemni grad Karađorđevića privući 5.000 do 6.000 turista godišnje i da će to obezbediti više novca za budžet opštine.

- Nadam se da ćemo čitavom Podrinju i Malom Zvorniku moći da ponudimo mnogo više, a danas imamo više novca. Osim većih plata i penzija za građane, želimo Podrinju da ponudimo više u svim segmentima - rekao je Vučić i zahvalio građanima što su podržali teške reforme i verovali da samo radom možemo da menjamo stvari.

Predsednik je rekao da će se više ulagati u puteve tom kraju, da će biti rekosturisan stari most, kao i da turski investitor treba do kraja godine da zaposli 300 radnika.

SRBIJA LOZNICA Foto: Tanjug/Zoran Žestić

 - Pokazujemo da država misli na Mali Zvornik i Podrinje - rekao je Vučić i pozvao građane da mu slobodno daju ako imaju neki dobar predlog koji bi država mogla da podrži.

Jedan meštanin mu je rekao da stočarstvo u tom kraju ima veliki potencijal, na šta je Vučić rekao da upravo sada država najviše subvencijama podstiče razvoj stočarstva.

Vučić je dodao da bi opština mogla da traži od Ministarstva poljoprivede da sa dodatnih 20 ili 30 miliona dinara podrži subvencijama razvoj stočarstva.

-  Ako će zbog toga ljudi da ostanu da žive i rade u Malom Zvorniku, onda to uradite, to je sitan novac za nas -

Podzemni grad Karađorđevića je građen kao tajno sklonište vojske Kraljevine Jugoslavije i kraljevo ratno komandno mesto i za duži boravak većeg broja ljudi pod zemljom.

Gradnja kompleksa, koji je nosio šifrovano ime, trajala je od 1931. do ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine i do tada je urađeno oko dve trećine skloništa.

Pristup planu podzemnog grada, navodno je imalo svega petoro ljudi u Kraljevini, a podzemni lavirint su, kako se pretpostavlja, kopali i betonirali zatvorenici koji su dovođeni i odvođeni noću, tako da nisu znali ni gde se nalaze, ni šta grade.

Sklonište se nalazi nedaleko od pešačkog mosta na Drini u steni na površini od oko 5.000 kvadratnih metara.

Do 1934.godine izgrađeno je 75 prostorija i nekoliko kilometara saobraćajnica koje ih povezuju, kao i sistem za vodosnabdevanje, sa dvanaest ulaza prema reci Drini.

Kompleks je korišćen samo jednom, od 7. do 9. aprila 1941. godine, kada je pre odlaska u izbeglištvo, poslednju noć u Srbiji, u skloništu proveo Petar II Karađorđević. Tu je održana i poslednja sednica Vlade Kraljevine Jugoslavije pre odlaska u emigraciju.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>