≫ 

Plata u vanrednom stanju: Šta radnici u Srbiji mogu da očekuju?

 ≫ 

Da li će radnici u Srbiji i kako dobiti platu zavisi da li rade, koliko, i kod koga u vreme vanrednog stanja. Privatni sektor pokušava da radi, ali se očekuje i pomoć države

Dinari, novac, plata, pare, novčanik

Foto: A. Nalbantjan

Tek se razmatralo šta će biti sa radnicima koji su u izolaciji i samoizolaciji i kako će im biti računata plata, a već smo ušli u vanredno stanje.

Šta ono znači za sve radnike u Srbiji? Na koje opcije mogu da računaju kada je reč o isplati plata?

I predstavnici sindikata i poslodavaca saglasni su da je ovo pitanje vrlo osetljivo kao i da su sve oči trenutno uprte u državu. Tim pre što postojeći Zakon o radu nije predvideo ovakve situacije.

Razlika u načinu rada 

 

Kako ističu naši sagovornici, trebalo bi prvo napraviti razliku između radnika koji rade od kuće, radnika koji uopšte ne rade, onih koji bi mogli da rade, a nemaju šta i onih koji rade u privatnom, odnosno javnom sektoru.

- Zasada, zaposleni imaju pravo na naknadu zarada i to se sada ništa ne menja, svi oni koji rade imaju normalnu nadokandu zarada. Međutim, ovo ne može da bude pravilo za ugostiteljstvo, turizam, i za te u ovom slučaju industrije koje su prve na udaru - kaže za Telegraf Biznis Ranka Savić ispred Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije (ASNS).

Kako ističe, ne može ni da se očekuje da neko ko ne radi ispunjava obaveze prema zaposlenima.

- Javni sektor koji je na budžetu će nastaviti normalno da isplaćuje plate. Veliki problem međutim je privatni - kaže ona.

Danas rade normalno fabrike koje se bave namenskom proizvodnjom, prehrambenom, železara... uz pojačane dezinfekcione i mere kontrole.

- Dok je tako, dok je moguć izvoz, ti radnci mogu da budu relativno mirni. Ukoliko dođe do obustavljenja rada, možemo da pretpostavimo šta može da se dogodi - navodi Savićeva.

S obzirom na činjenicu da u Srbiji posluje oko 400.000 firmi, toliko ima i različitih situacija, kaže za naš portal Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca.

- Moraće da dođe do okvirnog dogovora oko troškova koji će sada nastati za sve nas i za državu. Mora da se radi i živi a da nema pune aktivnosti - kaže on.

Kada je reč o isplati zarada u narednom periodu Atanacković kaže da bi trebalo razdvojiti one koji nastavljaju da rade na isti način, odnosno u punom radnom vremenu u punoj tehnologiji, i one koji će biti odsutni s posla, kao i one koje bi mogli da rade, a nemaju šta da rade jer im je smanjen promet.

- Zaista vrlo osetljivo pitanje. S jedne strane jako je važno sačuvati firmu od nekih ljudi koji su se razboleli, a s druge opstati - dodaje on.

Prema njegovim rečima, čak i isplata minimalca u ovim okolnostima je na osnovu toga da li firma nešto radi. Kada prestane, i pitanje minimalca se dovodi u pitanje.

Naši sagovornici su saglasni da je sada presudna i ključna uloga države.

- Država sada mora da bude ta koja će biti socijalno odgovorna i koja će pored zdravstva koji je sada prioritet, da posegne za rezervama i pomogne svima koji su u ovoj situaaciji - kaže Savićeva.

- Ministarstvo finansija i država mora da se umeša da zaposleni pre svega ostanu na radnim mestima, da ostanu u radnom odnosu - kaže nam Atanacković.

isplata, kupovina, kreditna kartica, kreditne kartice, onlajn, e-kupovina, ekonomija, biznis, Plaćanje preko interneta

Foto: Shutterstock

Šta može da bude rešenje

 

Države koje su već uvele vanredno stanje zbog korona virusa, mahom firme oslobađaju doprinosa čime su ostavili poslodavcima prostora za plate.

Francuska je donela uredbu da poslodavci neće plaćati dva meseca poreza i dopronose, dok je za radnike koji su u karantinu obaveze preuzela država.

Makedonija je donela odluku po zatvaranju škola da jednom roditelju država plaća odsustvo.

Grčka je izdala saopštenje o dodatnim merama: Jedan od roditelja dobija pun plaćen odmor do 10/4 od čega će svaki četvrti dan odbijati od redovnog odmora.  Na primeru, to znači da od 16 dana ovog vanrednog odmora, četiri će biti odbijeno od redovnog.

U državnom sektoru plate će biti 100 odsto porkivene od strane države, a u privatnom sekotru država će pokriti trećinu plate, dok je poslodavac dužan da pokrije ostatak do pune plate. Mere se odnose na porodice sa decom do 12 godina.

Dodatno, mnoge privatne kompanije u Srbiji se odlučuju na radnu nedelju od 4 dana, čak i one koje rade od kuće.

Prema našim saznanjima, sutra je sastanak Socijalno ekonomskog saveta na kome će biti rasprava o svim ovim pitanjima.

Video: Da možete da birate koliku biste sebi platu dali?!

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • mila

    19. mart 2020 | 10:45

    A mi u buticima sto radimo treba da umremo od gladi . Od cega mi da zivimo ko ce nama plate dati ?? Sta mi deci da damo da jedu ? Pita li se neko za nas? A vazno da za drzavni sektor ima plata i to 100%

  • Ax

    16. mart 2020 | 21:38

    Ceo državni sektor na minimalac. Ako može neko sa minimalcom da živi celo vreme mogu i oni koji imaju mnogo više par meseci. Tu bi bilo velike uštede sa kojom bi se pokrila naknada svima koji su uonemogućeni da rade. Prosto ko pasulj što bi se reklo.

  • 534

    16. mart 2020 | 13:31

    Lepo. Šta da rade zanatlije, paušalci...? Zabraniš rad a tražiš da plati poreze i doprinose. Ko će njima dati platu? Oni pune državnu kasu iz koje će javni sektor dobijati 100% platu. Dobri smo samo da plaćamo.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>