Banke u komšiluku dobile nalog: Nova pravila za zaduženje po tekućem računu. Kako je u Srbiji?

Foto: Shutterstock

Za novougovorene tekuće račune predlaže se da se propiše maksimalni iznos prekoračenja u visini od 1.500 kuna, značajno trajanje prećutnog prekoračenja – od 90 dana neprekidno, zatim obveza banaka da definišu značajni iznos prećutnog prekoračenja.

Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je saopštenje bankama, kojom ih obaveštava da pokreće inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu, obavestili su iz HNB-a.

HNB je banke informisao da očekuje da bez odlaganja započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenom izmenom regulative.

Viceguverner Bojan Fras izjavio da je HNB proveo istraživanje prakse banaka vezano uz prekoračenje po tekućim računima i utvrdio da od ukupno 2,6 miliona tekućih računa koje koriste potrošači, u režimu prekoračenja je 1,8 miliona tekućih računa. To znači da 70 posto građana koji imaju tekuće račune koristi neki oblik prekoračenja.

U poslednje dve godine primetan je trend zamene tzv. dopuštenih prekoračenja s prećuntim prekoračenjima, pa prećutna prekoračenja danas dominiraju i iznose 95 posto svih prekoračenja koje postoje, rekao je.

Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na osnovu ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prećutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje.

HNB pritom predlaže da se za postojeće ugovore o tekućim računima propiše obveza primene ograničenja EKS-a kod prećutnog prekoračenja i obaveza banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja, na način kako je to propisano za dopušteno prekoračenje u ZPK-u.

Fras je kazao kako velik broj potrošača zapravo nije svestan da su prešli iz režima dopuštenog u režim prećutnog prekoračenja. Najčešće postanu toga svesni, kako je naveo, kada ih banke pozovu da isplate odjednom preostali iznos dugovanja od prekoračenja.

Navedenim izmenama tog zakona, kako su kazali u HNB-u, odmah bi se ostvarilo delomično unapređenje zaštite potrošača u odnosu na postojeće stanje te bi se postupno uspostavilo okruženje za funkcionisanje oba proizvoda u onoj ulozi za koju su namenjeni. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo finansija i očekuje da će se uzeti u obzir pri prvoj sledećoj izmeni Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Minus je svuda najskuplji

Pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplju vrstu pozajmice, pre svega, zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni, rečeno je ranije u NBS.

Napominju da to, ipak, ne znači da građani ne treba da koriste tu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose imajući u vidu koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit.

Takođe, ističu da zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara i drugo, nego pozajmice po tekućem računu.

Prema podacima centralne banke, u periodu od januara 2014. do juna 2020. godine prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništvu smanjena je za 4,7 odsto, to jest sa 33,6 odsto na 28,9 odsto.

(Telegraf Biznis)