
Počela javna rasprava o Zakonu o izgradnji: "Bez razvoja građevinarstva nema rasta BDP-a"
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Goran Vesić, izjavio je da "bez razvoja građevinarstva, bržeg izdavanja građevinskih dozvola i bez više investicija u građevinarstvo - Srbija ne može da ima rast BDP kakav očekujemo".
- Građevinarstvo čini 6% BDP Srbije. Mi smo ove godine u budžetu Republike Srbije obezbedili 3,6 milijardi evra za ulaganja u infrastrukturu. Zato je važno da svi damo svoj maksimum i nadoknadimo zaostatak od prošle godine - rekao je Vesić i dodao da je suština Izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, za koji je juče završena javna rasprava u više gradova, da se skrate procedure, da budu brže i transparentnije i da se brže dobijaju građevinske dozvole.
Ministar ističe da je "upaljen crveni alarm" zbog pada broja izdatih građevinskih dozvola, ali dodaje i da se pad građevinarstva događa u većini zemalja u Evropi, osim u dve zemlje, i da je to posledica ekonomske krize.
- Postoji više razloga zbog kojih se manje investira, a prvi je sam rat u Ukrajini, porast cena, rast cena kredita jer ih građani sada teže dobijaju. Tu su i naši subjektivni razlozi kao što je neorganizovanost, slabije izdavanje građevinskih dozvola, duže čekanje nego što je dozvoljeno... I kada to saberete, dobijete pad u građevinarstvu - konstavao je Vesić.
Dodaje da "ne možemo da utičemo na ono što se dešava u svetu, ali možemo da promenimo ono što je do nas" i kaže da je to osnovni razlog zbog kojeg se donose Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji. U narednih desetak dana, kako je najavio, biće obavljeni razgovori sa stručnim organizacijama, Privrednom komorom, Američkom privredom komorom, Savetom stranih investitora, Savetom zelene gradnje i mnogima drugima koji su važni za privredni razvoj.
Vesić dalje navodi i da je jedan od ciljeva Izmena zakona da se oslobode skriveni resursi koji se do sada nisu koristili.
- To znači da će biti omogućena konverzija bez naknade. Taj zakon je donet pre 13 godina, i za to vreme, Srbija je zaradila 31 milion evra, što znači 2,3 miliona evra godišnje. To je mizerna zarada u odnosu na ono što je izgubljeno kroz porez na imovinu, angažovanje kompanija i ono što je moglo da se izgradi na tim lokacijama. Ustavni sud je dozvolio da se ukine taj zakon, tako da je Srbija jedina zemlja u tranziciji koja ima takav nakaradni zakon - navodi Vesić.
Kaže da će izmene Zakona o planiranju i izgradnji omogućiti da se aktivira 5.000 lokacija na kojima može da se izgradi 15 miliona kvadrata, a na njima je moguće angažovati veliki broj radnika, obezbediti veliki novac za lokalne samouprave kroz naknade za doprinose za građevinko zemljište i porez, a kroz promet nekretnina za državu.
Video: Uvode se takse na uvoz mleka da se zaštite domaći proizvođači: Bili smo došli do dna
(Telegraf Biznis)
Video: Lučić: Telekom će imati manje troškove za sportske sadržaje,dolazak PPF važan za SRB
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Carica Sveta
Konverzija zemljišta nema samo lukrativnu funkciju u smislu naknade, već suštinsku funkciju određivanja uslova da li na nekom zemljištu može da se gradi i šta sme da se gradi. Nije isto graditi višespratnice, auto-put, fabriku itd. To je poslednja brana od javašluka i nekontrolisanog betoniranja i cementiranja miliina kvadrata. To je kontrolni punkt odbrane prirode, živog sveta, borbe protiv zagađenja, iseljavanja u velike gradove i napuštanja manjih sredina i sela. Naravno da je građevinska delatnost motor za rast BDP a, ali sležući utiske o zemljotresu u Turskoj, a ni kraljevački nije bio tako davno, svako zakonsko rešenje mora da bude u skladu pre svega sa bezbednosnim imperativom, imoerativom kvaliteta, a zatim sa svim onim što sam pobrojala. Nije poenta u milionima novih kvadrata, već u milionima života. Jer nije svako zemljište građevinsko zemljište. Da jeste, neki veoma obrazovani svetski, a naši eksperti bi još pre više decenija to tako i tretirali. Osim toga, lokalne samouorave nisu servis centralne vlasti, i investitoraveć građana. I urbanistički planovi još od Etruraca imaju svoju svrhu organizivanja funkcionalnog životnog prostora u zajednici.
Podelite komentar
miki
Ni reci o zabrani gradnje bez garaža
Podelite komentar
Bg
A legalizacija ovih 2.000.000 objekata
Podelite komentar