• 3

Vreme čitanja: oko 2 min.

Počela javna rasprava o Zakonu o izgradnji: "Bez razvoja građevinarstva nema rasta BDP-a"

Vreme čitanja: oko 2 min.

Izmenama postojećeg zakona planira se konverzija bez naknade.

  • 3
Tunel Laz, radovi na putu Preljina Požega Foto: Tanjug/MGSI/Predrag Mitić

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Goran Vesić, izjavio je da "bez razvoja građevinarstva, bržeg izdavanja građevinskih dozvola i bez više investicija u građevinarstvo - Srbija ne može da ima rast BDP kakav očekujemo".

- Građevinarstvo čini 6% BDP Srbije. Mi smo ove godine u budžetu Republike Srbije obezbedili 3,6 milijardi evra za ulaganja u infrastrukturu. Zato je važno da svi damo svoj maksimum i nadoknadimo zaostatak od prošle godine - rekao je Vesić i dodao da je suština Izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, za koji je juče završena javna rasprava u više gradova, da se skrate procedure, da budu brže i transparentnije i da se brže dobijaju građevinske dozvole.

Ministar ističe da je "upaljen crveni alarm" zbog pada broja izdatih građevinskih dozvola, ali dodaje i da se pad građevinarstva događa u većini zemalja u Evropi, osim u dve zemlje, i da je to posledica ekonomske krize.

- Postoji više razloga zbog kojih se manje investira, a prvi je sam rat u Ukrajini, porast cena, rast cena kredita jer ih građani sada teže dobijaju. Tu su i naši subjektivni razlozi kao što je neorganizovanost, slabije izdavanje građevinskih dozvola, duže čekanje nego što je dozvoljeno... I kada to saberete, dobijete pad u građevinarstvu - konstavao je Vesić.

Dodaje da "ne možemo da utičemo na ono što se dešava u svetu, ali možemo da promenimo ono što je do nas" i kaže da je to osnovni razlog zbog kojeg se donose Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji. U narednih desetak dana, kako je najavio, biće obavljeni razgovori sa stručnim organizacijama, Privrednom komorom, Američkom privredom komorom, Savetom stranih investitora, Savetom zelene gradnje i mnogima drugima koji su važni za privredni razvoj.

Vesić dalje navodi i da je jedan od ciljeva Izmena zakona da se oslobode skriveni resursi koji se do sada nisu koristili.

- To znači da će biti omogućena konverzija bez naknade. Taj zakon je donet pre 13 godina, i za to vreme, Srbija je zaradila 31 milion evra, što znači 2,3 miliona evra godišnje. To je mizerna zarada u odnosu na ono što je izgubljeno kroz porez na imovinu, angažovanje kompanija i ono što je moglo da se izgradi na tim lokacijama. Ustavni sud je dozvolio da se ukine taj zakon, tako da je Srbija jedina zemlja u tranziciji koja ima takav nakaradni zakon - navodi Vesić.

Kaže da će izmene Zakona o planiranju i izgradnji omogućiti da se aktivira 5.000 lokacija na kojima može da se izgradi 15 miliona kvadrata, a na njima je moguće angažovati veliki broj radnika, obezbediti veliki novac za lokalne samouprave kroz naknade za doprinose za građevinko zemljište i porez, a kroz promet nekretnina za državu.

Video: Uvode se takse na uvoz mleka da se zaštite domaći proizvođači: Bili smo došli do dna

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Carica Sveta

    21. februar 2023 | 09:51

    Konverzija zemljišta nema samo lukrativnu funkciju u smislu naknade, već suštinsku funkciju određivanja uslova da li na nekom zemljištu može da se gradi i šta sme da se gradi. Nije isto graditi višespratnice, auto-put, fabriku itd. To je poslednja brana od javašluka i nekontrolisanog betoniranja i cementiranja miliina kvadrata. To je kontrolni punkt odbrane prirode, živog sveta, borbe protiv zagađenja, iseljavanja u velike gradove i napuštanja manjih sredina i sela. Naravno da je građevinska delatnost motor za rast BDP a, ali sležući utiske o zemljotresu u Turskoj, a ni kraljevački nije bio tako davno, svako zakonsko rešenje mora da bude u skladu pre svega sa bezbednosnim imperativom, imoerativom kvaliteta, a zatim sa svim onim što sam pobrojala. Nije poenta u milionima novih kvadrata, već u milionima života. Jer nije svako zemljište građevinsko zemljište. Da jeste, neki veoma obrazovani svetski, a naši eksperti bi još pre više decenija to tako i tretirali. Osim toga, lokalne samouorave nisu servis centralne vlasti, i investitoraveć građana. I urbanistički planovi još od Etruraca imaju svoju svrhu organizivanja funkcionalnog životnog prostora u zajednici.

  • miki

    21. februar 2023 | 13:09

    Ni reci o zabrani gradnje bez garaža

  • Bg

    21. februar 2023 | 10:02

    A legalizacija ovih 2.000.000 objekata

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>