• 7

Vreme čitanja: oko 3 min.

Proveravali smo da li Srbija ima nešto sa Kredi svis bankom, i kako će njen krah da utiče na nas

Vreme čitanja: oko 3 min.

Pre sklapanja posla s bankom, posmatra se nekoliko ključnih finansijskih rizika

  • 7
Kredi svis, Srbija Foto: Shutterstock, Tanjug/AP

UBS banka kupiće rivalsku Kredi Svis banku za tri milijarde švajcarskih franaka, ali će preuzeti i njene gubitke od 5 milijardi franaka. Ovu akviziciju podržale su švajcarske vlasti kako bi se sprečila dalja previranja na tržištu.

Švajcarski regulatori su bili primorani da se umešaju i režiraju sporazum dve banke kako bi sprečili krizu poverenja u Kredi Svis, a koje bi moglo negativno da utiče na ceo finansijski sistem. Očekuje se da će dogovor biti finalizovan do kraja 2023. godine.

Investitori tvrde da bankarska kriza još nije gotova, iako je švajcarska banka UBS dogovorila kupovinu Kredi Svis banke.

A kako je u Srbiji, da li možemo da osetimo posledice?

"Centralna banka Švajcarske (SNB) je objavila da će UBS preuzeti Credit Suisse-a. Ovim preuzimanjem, koje je omogućeno uz podršku Vlade Švajcarske, SNB i FINMA (švajcarsko regulatorno telo), pronađeno je rešenje da se obezbedi stabilnost švajcarskog finansijskog sistema i zaštiti ekonomija u ovoj situaciji. SNB će pružiti značajnu pomoć u pogledu likvidnosti kako bi podržala navedeno preuzimanje. Konkretno, u skladu sa Uredbom o vanrednim situacijama, Credit Suisse i UBS će biti obezbeđen kredit za likvidnost u ukupnom iznosu od 100 milijardi CHF. Značajnu podršku u vidu likvidnosti obezbediće obema bankama pristup neophodnoj likvidnosti", kažu u odogovru NBS za Telegraf Biznis.

Kada je reč o bankarskom sektoru u Republici Srbiji, on je visoko likvidan i solventan, a građani mogu biti uvereni u stabilnost i sigurnost poslovanja banaka, kao i sigurnost svih štednih depozita, ističu za naš portal.

"Svi relevantni pokazatelji poslovanja banaka višestruko su iznad regulatornih zahteva Narodne banke Srbije. Pokazatelj adekvatnosti kapitala bankarskog sektora je na kraju decembra 2022. godine iznosio više od 20% a vrednost svih relevantnih pokazatelja likvidnosti banaka potvrđuje i visoku likvidnost domaćeg bankarskog sektora.

Takođe, pokazatelj učešća bruto problematičnih kredita u ukupnim bruto kreditima bankarskog sektora (bruto NPL pokazatelj) je na kraju decembra 2022. godine iznosio 3,01%, što je najniža vrednost od kada se prati ovaj pokazatelj i potvrda je očuvane i ojačane stabilnosti i kvaliteta aktive bankarskog sektora", navode oni.

Kada su u pitanju devizne rezerve Narodne banke Srbije, NBS njima upravlja veoma odgovorno i u skladu sa načelima likvidnosti i sigurnosti. U skladu sa tim, devizne rezerve se ulažu konzervativno - u depozite isključivo kod finansijskih institucija kao što su centralne banke, međunarodne finansijske institucije i prvoklasne strane komercijalne banke, kao i u najkvalitetnije hartije od vrednosti koje emituju razvijene države i prvoklasne finansijske institucije.

Na pitanje da li prodaja Kredi svisa može da utiče i na nas, navode nam:

"Devizne rezerve NBS se ne plasiraju kod banke Credit Suisse već poslednjih 15 godina, niti ova banka ispunjava kriterijume neophodne da bi bilo moguće plasiranje sredstava deviznih rezervi kod nje. NBS nije nikada ulagala devizne rezerve kod Silicon Valley Bank, niti je ta banka ispunjavala kriterijume kako bi bila uzeta u razmatranje za saradnju", preciziraju.

Radi upravljanja kreditnim rizikom, NBS je odredila visoke kriterijume za plasiranje sredstava u komercijalne banke čiji je minimalni kombinovani kreditni rejting AA- (određen prema rejting agencijama S&P, Moody’s i Fitch).

Pored ovako postavljenih kriterijuma, u razmatranje se uzimaju i finansijski pokazatelji iz bilansa banaka, pokazatelji kreditnog rizika (kao što je npr. CDS spred), kao i drugi kvalitativni kriterijumi. Takođe se konitinuirano prate i procenjuju svi relevantni finansijski rizici, i to: tržišni (valutni i kamatni) i kreditni rizik.

kredi svis Foto: Fabrice COFFRINI / AFP / Profimedia

"Narodna banka Srbije neprekidno i u svim okolnostima pažljivo prati i analizira situaciju u finansijskom sektoru, kao i stanje na celokupnom domaćem i međunarodnom tržištu. Кao i do sada, Narodna banka Srbije ostaje odlučna da i u uslovima pojačanih neizvesnosti na međunarodnom tržištu preduzme sve potrebne mere u cilju očuvanja monetarne i finansijske stabilnosti, a time i makroekonomske stabilnosti u celini", poručuju iz NBS za naš portal.

Prema uslovima ugovora, akcionari Kredi Svisa dobiće jednu UBS akciju za svaku od 22,48 akcija Svisa, što je ekvivalentno sumi od 0,76 švajcarskih franaka po akciji, saopštio je UBS.

Evropska centralna banka saopštila je da je spasavanje Kredi Svisa bilo izuzetno značajno za smirenje na tržištu, a poručila je i da je spremna da banke evrozone podrži kreditima ako bude potrebno.

Još se ne zna da li je ovaj dogovor dovoljan kako bi se povratilo poverenje kod zajmodavaca širom sveta.

Švajcarski predsednik izjvaio je da je preuzimanje bilo „najbolje rešenje".

Video: Burno među bankarima: Ovakve krize se ne pamte od 2008. godine

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nebojša Berak

    20. mart 2023 | 23:23

    Ljudi uglavnom pojma nemaju da svajcarski franak i americki dolar su plod aktivnosti ne nacionalnih banaka nego su to klasicne PRIVATNE STAMPARIJE. Kako malo znanja imaju a kratko pamte zaboravili su kako su izazvali skok franka kada su napravili gubitak. DA TO SU PRIVATNE STAMPARIJE A NE NARODNE BANKE, NAUCITE KONACNO NESTO, DAFED JE PRIVATNA STAMPARIJA A NE NARODNA BANKA USA. ISTO VAZI ZA FRANAK.

  • Miroslav

    20. mart 2023 | 21:07

    Nacionalna banka Svajcarske je prosle godine imala gubitak od 132 milijarde franaka. U 2021 je imala benefcije u iz nosu od 22 milijarde franaka !

  • Djole

    21. mart 2023 | 07:39

    Prosto kao boza, uništite korupciju i lopovluk i za kratko vreme standard će biti kao u Finskoj, Norveškoj....,mi smo po stepenu korupcije(lopovluka) na 72 mestu u svetu, a Finci na trećem, Norvežani na osmom, Nemci na desetom mestu, a mi smo u rangu sa afričkim zemljama. I jer to može da se sredi, može, samo treba dobra volja i dobar zakon!??

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>