Dragijana Radonjić Petrović na KBF: Cilj je da Srbija 2027. ima ekonomiju visokog dohotka

V. K.
V. K.    
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Dragijana Radonjić Petrović, potpredsednica Saveza ekonomista Srbije, obraćajući se sa Kopaonik biznis foruma navela je da je ovo ne samo srpski Davos kako ga obično zovu već da je regionalni Davos koji je od velikog značaja. Ona se osvrnula i na ciljeve Srbije za 2027. godinu, koji iako visoki, jesu ostvarivi.

- Ovo je već 32. Kopaonik biznis forum, koji ove godine ima 1600 učesnika i 36 panela. Ovo je jedan lep razgovor između privrednika i državnih predstavnika, kao i ostalih zainteresovanih stejk holdera za opšti rast u Srbiji - navela je Radonjić Petrović.

Kako je navela, osim srpskih privrednika tu su i gosti iz inostranstva.

- Sinoć smo imali predavanje poznatog kineskog privrednika koji je bio i direktor Nvidie i Applea za Kinu. On je održao predavanje o platformi koja je trenutno aktivna i koju je on napravio u Kini. Imali smo priliku da čujemo šta je to najnovije i najinovativnije što se dešava u Kini. Ne može sve to da se primeni kod nas ali neki delovi mogu i mogu da budu dobra ideja za mlade ljude da naprave sličnu platformu i ovde - istakla je.

Dodala je da ima i dosta privrednika iz regiona.

- Ovo je jedan regionalni forum, srpski Davos. Ipak, pre bih rekla da je ovo regionalni Davos, koji uvek privuče i regionalne privrednike i značajne regionalne profesore. Imali smo i predavanje profesora Branka Milanovića, jednog od najpoznatijih ekonomista koji je profesor i na Londonskoj školi ekonomije. Imamo vrlo kvalitetne govornike - rekla je.

Kako kaže, naziv ovogodišnjeg foruma je "Težeći ka ekonomiji visokog dohotka" te da je cilj da Srbija 2027. godine uđe u zemlje sa ekonomijom visokog dohotka.

- To trenutno znači da je to otprilike 14.000 evra BDP po glavi stanovnika. Srbija se sada nalazi u grupi zemalja sa srednjim dohotkom, i gledamo kako da izbegnemo tu zamku da dugo ostanemo u toj grupaciji zemalja sa srednjim dohotkom, šta moramo da uradimo da iskoračimo i da postignemo taj visoki dohodak i da budemo zajedno sa zemljama koje se klasifikuju kao zemlje visokog dohotka. Koji je to model rasta koji moramo zajednički da osmislimo i trudimo se da ga ostvarimo da bismo možda u 2027. godini imali takvu kategorizaciju - navodi.

Kaže da je ovo veoma ambiciozan plan jer taj skok nije mali, ali nije neizvodljiv.

- Sa ovim stopama rasta i sa ovim investicijama, nije neizvodljiv - istakla je Radonjić Petrović.

Navodi da nam u korist idu javne investicije koje su značajno velike i tokom prethodnih godina obezbeđuju privredni rast u Srbiji.

- Na ruku nam možda ne idu strane direktne investicije. Kao što znate, prethodnih nedelja su se dešavale velike promene na globalnom nivou koje mogu da imaju određene posledice na priliv direktnih stranih investicija. Jedna od glavnih primedbi na Forumu je to da domaće investicije nisu dovoljno velike. Mi moramo da animiramo i da pokažemo domaćoj privredi da smo dobra i stabilna zemlja u koju vredi investirati. Moramo da povećamo broj domaćih investicija da bismo imali stabilniji i održivi rast a posebno težeći cilju da budemo zemlja visokog dohotka.

Kopaonik biznis forum tradicionalno ima dobre odnose sa predstavnicima izvršne vlasti kaže Radonjić Petrović.

- Nama su uvek guverneri NBS panelisti,  uvek su ministri finansija, saobraćaja, zdravlja učesnici na panelima. Veoma je važno da čujemo iz njihovog ugla šta to država, šta to politika planira i kako može da pomogne privredi, u svakom od pomenutih segmenata. Taj odnos nije uvek idealan, kao što nigde nije idealan, ali se razgovara i Kopaonik biznis forum ima najveću vrednost zato što je platforma na kojoj se otvoreno razgovara o onome šta je dobro i šta nije dovoljno dobro, šta bi moglo da se popravi - kaže.

Navodi da je najeća vrednost Kopaonik biznis foruma da ti odnosi koji nisu savršeni u svakom pogledu budu popravljeni i budu bolji, da se uspostavi međusobno poverenje i zajednička želja za rastom.

- Upravo naši privrednici izražavaju da je neophodna saradnja sa državom, saradnja sa kreatorima politike, ekonomske politike, kako bi ostvarili taj zajednički cilj, a to je veći životni standard u Srbiji i bolji život u Srbiji. Da naši ljudi ne odlaze, već da mi privlačimo ljude - prvo naše koji se vraćaju a onda i drugu radnu snagu koja name je potrebna za dalji rast i razvoj - kaže.

Navodi da se na Forumu priča i o Trampu odnosno carinama koje uvodi te da ekonomisti ne vole uvođenje carinskih ni bilo kakvih barijera.

- Svo vreme se radi na razvijanju tržišnih ekonomija i onda od jedanput imamo te mere zaštite svojih ekonomija. Ja mislim da smo mi na putu i na pragu nekih globalnih  saveza. Ne bi me iznenadilo da Evropa u Kini prepozna svog globalnog partnera. Evropa kao kontinent je izgubila svoju konkurentsku prednost i u odnosu na Ameriku i u odnosu na Aziju, i na Kinu posebno. Ona bi morala strateški da traži nekog novog saveznika. Mene ne bi iznenadilo da na sledećem Kopaonik biznis forumu imamo jedno novo ekonomsko savezništvo pošto ne znamo kako će se odvijati situacija na relaciji Amerika-Kina-Evropa - priča.

Kako ističe, na nas se najviše reflektuje situacija u Nemačkoj.

- Evropa je nama 60 odsto poslovni partner i nama se ti odnosi najdirektnije reflektuju na našu ekonomiju. Nas malo više brine taj odnos i ta relacija između Evrope i Amerike, jer se on onda indirektno reflektuje na nas - navodi.

Kaže da je pred nama izazovna ekonomska budućnost jer se trenutno "ratuje" tarifama, carinama, blokadama.

- Menja se ekonomska slika, menja se ekonomska karta celog sveta. Videćemo ko će biti dobitnici, ko će biti gubitnici. Mi imamo jednu dosta dobru poziciju saradnje sa tim velikim silama. Mislim da iz ove nezgodne situacije možemo čak da budemo i dobitnici u nekom smislu, ako budemo znali da se organizujemo. Moramo da računamo da svoju moć, na svoj rad i na svoje zalaganje a onda da pratimo ekonomske tokove i ugledamo se na ono što najbolje rade - navodi.

(Telegraf Biznis)

Video: Veselin Jevrosimović o razvoju IT industrije

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>