Nova vlada preuzima vlast: Evo šta novo spremaju - od jeftinije struje do većih poreznih olakšica

   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Dok nova nemačka vlada preuzima vlast, jedan od njenih ključnih zadataka biće obezbeđivanje finansijske stabilnosti za domaćinstva. Od niže cene električne energije do poreskih olakšica – ovo je ono što planiraju da preduzmu.

U vreme kada je visoki trošak života glavna briga za mnoga domaćinstva, jasno je da će se veliki deo dogovora između CDU-a, CSU-a i SPD-a fokusirati na novac.

Prema procenama poreznih stručnjaka sa Kelnski institut za ekonomska istraživanja, koalicioni sporazum predviđa poreske olakšice u višemilijardnim iznosima. Ako nova vlada ispuni svoja obećanja – što je još uvek veliko "ako" – nove politike u oblasti penzija, poreza, cena energije, putovanja i stanarina omogućiće ljudima da ostave više novca u džepu.

Iako su tačni iznosi još nepoznati, a neki planovi mogu biti promenjeni zbog budžetskih ograničenja, evo šta je do sada poznato o planiranim olakšicama za domaćinstva:

Poreske olakšice

CDU/CSU i SPD planiraju poresku reformu koja će smanjiti opterećenje za domaćinstva sa nižim i srednjim primanjima, što znači da većina građana može očekivati veće neto plate u budućnosti.

Planira se uvođenje ovih olakšica sredinom zakonodavnog razdoblja, oko dve godine od sada, ali još uvek nije jasno ko će tačno imati najveće koristi od tih izmena.

Jedan od sigurno realizovanih planova je povećanje tzv. naknade za putovanje na posao (Pendlerpauschale). Od 2026. godine, građani će moći da odbijaju 38 centi već od prvog kilometra putovanja na posao – u poređenju sa sadašnjim pravilima, koja važe tek od 21. kilometra.

Putnici, bez obzira na to da li koriste automobil, voz ili bicikl, moći će da odbijaju veće troškove u poreskoj prijavi.

Takođe, planira se povećanje neoporezivog iznosa za trenere u sportskim klubovima, dirigente horova i druge volontere – na 3.300 evra godišnje.

Mirovine

Planira se uvođenje tzv. "rane penzije" 2026. godine. Za svako dete između 6 i 18 godina koje pohađa školu ili drugu obrazovnu ustanovu u Nemačkoj, država će uplaćivati 10 evra mesečno u mirovinski fond. Kada ta deca odrastu, moći će da nastave sa uplatama. Prihodi od tih ulaganja biće oslobođeni poreza do penzije, ali sredstva će se isplaćivati tek kada korisnici steknu pravo na penziju.

Standardna stopa penzije i dalje će iznositi 48% prosečne plate u Nemačkoj, na osnovu 45 godina radnog staža i prosečne zarade.

Dobrovoljni prekovremeni rad

U budućnosti će se podsticati dobrovoljni prekovremeni rad. Ako zaposleni pređe zakonom propisane sate, dodatni sati neće biti oporezovani. Takođe, oni koji pređu iz delimičnog u puno radno vreme mogli bi biti nagrađeni poreskim olakšicama.

Planira se i tzv. "aktivna penzija", kojom bi se podstakao rad nakon umirovljenja. Ljudi koji nastave da rade u starijoj dobi mogli bi da zarađuju do 2.000 evra mesečno neoporezivih prihoda.

Porodice sa decom

Roditelji koji ne rade ili smanje radno vreme nakon rođenja deteta, mogli bi ubuduće primati veće iznose od države. CDU/CSU i SPD žele da povećaju i minimalni i maksimalni iznos roditeljskog doplatka (Elterngeld) – koji sada iznosi 300 i 1.800 evra mesečno.

Takođe se planira zakonsko pravo na porodiljski dopust i za samozaposlene, što bi im omogućilo oko 14 nedelja plaćenog dopusta.

Porodice koje primaju socijalnu pomoć moći će da dobiju i veći tzv. dodatak za učešće (Teilhabepauschale) za aktivnosti dece, poput sporta, muzičkih škola i kulturnih događanja – sa 15 na 20 evra mesečno.

Kontrola stanarina

Dobra vest za stanare: nova koalicija planira produženje tzv. "kočnice za stanarine" (Mietpreisbremse) za najmanje četiri godine nakon 2025. godine.

To znači da najamnine ne mogu biti više od 10% iznad prosečne tržišne cene u područjima sa visokim pritiscima na tržište stanovanja, a iznajmljivači ne mogu povećati stanarinu više od 20% u periodu od tri godine.

Planiraju se i kazne za stanodavce koji krše ova pravila, dok bi oni koji iznajmljuju po povoljnim uslovima mogli dobiti poreske olakšice.

Za mlade stanare planira se uvođenje "garancije za zajedničko stanovanje" (WG-Garantie), kroz ulaganja u studentski i učenički smeštaj i pomoć stambenim zadrugama.

Cene električne energije

Iako su prvenstveno ciljani industrijski korisnici sa visokom potrošnjom energije, i domaćinstva bi trebalo da profitiraju od planiranog smanjenja poreza na struju na minimalnu EU dozvoljenu stopu, kao i smanjenja naknada i mrežnih troškova.

Prema izračunu portala Verivox, četvoročlana porodica u kući sa godišnjom potrošnjom od 20.000 kilovatsati mogla bi uštedeti oko 71 evro godišnje, dok bi samci sa potrošnjom od 5.000 kilovatsati mogli uštedeti oko 18 evra.

Uklanjanjem naknade za skladištenje gasa, moglo bi doći i do smanjenja cena grejanja na gas.

Studentske potpore

Planira se povećanje Baföga – nemačkog sistema studentskih zajmova i stipendija – za zimski semestar 2026./2027.

Osnovna naknada, koja trenutno iznosi 475 evra mesečno, povećaće se u dve faze kako bi se uskladila sa osnovnim prihodima – u zimskom semestru 2027./2028. i ponovo godinu dana kasnije.

Povećaće se i stambena naknada za studente koji više ne žive sa roditeljima – sa 380 na 440 evra mesečno.

Zamena sistema grejanja

Nova crveno-crna koalicija ukida nepopularni zakon o grejanju koji je predviđao zamenu fosilnih sistema grejanja sa ekološkim.

Ipak, subvencije za postavljanje sistema poput toplinskih pumpi će ostati – ali još nije poznato koliki će biti iznos subvencija, a moguće je da će biti manji od dosadašnjih 70% maksimalne potpore.

Putni troškovi

Deutschlandticket će ostati dostupan za 58 evra mesečno narednih nekoliko godina – ali cena će porasti od 2029. godine.

Za vozače početnike, postupak dobijanja vozačke dozvole biće jeftiniji kroz reformu sistema.

Planirano je i smanjenje poreza na vazdušni saobraćaj, što bi moglo učiniti avionske karte jeftinijim. Zbog visokih troškova, avioprevoznici su u poslednje vreme otkazivali letove iz nemačkih aerodroma, a vlada želi da ponovo proširi broj dostupnih letova.

Kraj gotovinskog poslovanja?

Iako zvuči neverovatno, možda više nećete morati da trčite do bankomata kako biste platili šišanje ili obrok.

Naime, CDU/CSU i SPD žele omogućiti kartična plaćanja u svim poslovnicama – čak i u malim, nezavisnim radnjama.

(Telegraf Biznis)

Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>