Penzioner iz Hrvatske otkrio "trik" kako udvostručuje iznos PENZIJE

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Od 1. januara ove godine, naknada za povraćaj ambalaže pića u sistemu povratne naknade u Hrvatskoj povećana je sa sedam na deset centi, u skladu s Uredbom o naknadama za upravljanje otpadom i povratnoj naknadi.

U državama članicama Evropske unije, iznos povratne naknade kreće se između 0,10 i 0,40 evra, dok je u Hrvatskoj ta vrednost propisana Zakonom o upravljanju otpadom. Naknada se naplaćuje kao podsticaj građanima da odvajaju ambalažu od ostalog otpada i predaju je prodavcu ili u reciklažno dvorište.

Tokom 2023. godine, na hrvatsko tržište je plasirano oko 1,13 milijardi komada ambalaže, a prikupljeno je 875 miliona komada – što je oko 77 odsto, odnosno 76.758 tona otpada.

U lovu na boce

Mnogi penzioneri u Hrvatskoj dopunjuju svoje skromne penzije skupljanjem boca, pa ih nije retko videti rano ujutro, pre nego što stignu čistači sa kamionima. Neki u „lov“ kreću opremljeni šipkama pomoću kojih mogu dosegnuti dno kontejnera, a mesečno znaju da zarade i do 100 evra, što im pomaže da kupe hranu i osnovne potrepštine.

Boce skupljaju i mladi i stari, a na društvenim mrežama se često dele saveti o tome gde i kada je najbolje vreme za skupljanje.

– Odmorišta na auto-putevima su pun pogodak. Neki dan sam stao na A3, a starija gospođa vadila je boce iz kontejnera i imala nekoliko punih vreća. Ako joj je takav svaki dan, ona bukvalno udvostruči penziju.

– Odi na autobuske stanice oko 13–14 časova, i popodne oko 19–20. Kod srednjih škola najbolje je između 10 i 11, te 16 i 17 časova. Dobro prođu i mesta pored fast-fudova koji prodaju flaširane sokove – stoji u nekim savetima koji kruže internetom.

Boce skupljaju i bogati

Iako mnogi veruju da boce skupljaju samo siromašni, stvarnost je često drugačija.

– Znam jednog čoveka koji ima apartmane na moru, teniske terene i kafić, ali redovno skuplja i vraća boce – jednostavno, škrt je. Dok sam radila u banci kao studentkinja, naučila sam da ne sudiš o bogatstvu po izgledu. Jedan čovek od oko 60 godina dolazio je svakog meseca da oroči 20.000 evra, a na štednji je imao preko pola miliona. Dolazio je neobrijan, u staroj trenerci i raspalim čizmama, ali je imao sto puta više novca od „gospode“ s iPhoneima koji su stalno bili u minusu – navodi se u jednoj objavi na Redditu.

Ne plaća se porez

Pojedinci koji skupljanjem ambalaže ostvare značajniji prihod ponekad se zapitaju da li na to moraju da plate porez. Iz hrvatske Poreske uprave stiže jasan odgovor – ne moraju.

– U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, otpad se smatra posebnom vrstom imovine. Međutim, povratna ambalaža se u smislu tog zakona ne tretira kao otpad. Dakle, primici ostvareni od povratnih naknada za ambalažu, kao i prihodi od prikupljanja otpada u okviru organizovanih akcija zaštite životne sredine, izuzeti su od oporezivanja – naveli su iz Poreske uprave.

Dakle, svako ko u Hrvatskoj skuplja boce i limenke – ne mora plaćati porez na taj prihod. Za mnoge penzionere i građane sa skromnim primanjima, ovo predstavlja važan dodatni izvor zarade i način da prežive mesec, dok drugi u tome vide priliku da povrate deo novca i doprinesu očuvanju životne sredine.

(Telegraf Biznis/Dnevno)

Video: Otvaranje ESG festivala kompanije Hemofarm.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>