Kako je EXPO 1986. pretvorio Vankuver u svetsku metropolu: "Sve se promenilo ZAUVEK"
EXPO 1986 bio je prelomni trenutak u modernoj istoriji Vankuvera - događaj koji je ovaj kanadski grad praktično preko noći izbacio na svetsku mapu i zauvek promenio njegov ekonomski, urbani i kulturni identitet.
Pod temom „Transport i komunikacije“, svetska izložba održana je od 2. maja do 13. oktobra 1986. godine i postala najveći razvojni katalizator koji je Vankuver ikada imao. Kako za Telegraf.rs objašnjava Zoran Živković, koji od 1993. godine živi i radi u Vankuveru, upravo je EXPO ’86 postavio temelje modernog grada kakav danas poznajemo.
Pre održavanja EXPO-a, Vankuver je uglavnom bio regionalni lučki grad, snažno oslonjen na drvnu industriju, trgovinu i resurse Britanske Kolumbije. Van Severne Amerike malo ko je znao gde se grad nalazi. Međutim, dolazak više od 22 miliona posetilaca i ogromna međunarodna medijska pažnja potpuno su promenili percepciju grada.
Poseban simbolični značaj imalo je otvaranje sajma kojem su prisustvovali tadašnji princ Čarls i princeza Dajana. Upravo tada je, prema rečima Živkovića, Vankuver prvi put svetu predstavljen kao moderan, otvoren i globalno orijentisan grad.
„EXPO ’86 je bio trenutak kada je Vankuver svetu praktično podelio svoju vizit kartu“, navodi Živković.
Taj događaj kasnije je otvorio vrata i za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2010. godine, koje su dodatno učvrstile međunarodni status grada.
Simboli današnjeg Vankuvera nastali su zbog EXPO-a
Mnoge građevine koje danas predstavljaju zaštitni znak Vankuvera zapravo su nastale upravo za potrebe EXPO-a.
Među njima su čuveni Canada Place, futuristički Science World, kao i stadion BC Place, koji danas prima više od 54.000 gledalaca.
Međutim, najvažniji dugoročni projekat bio je razvoj transportne infrastrukture.
Vankuverski SkyTrain, danas jedan od najpoznatijih sistema javnog prevoza u svetu, nastao je direktno zahvaljujući EXPO-u 1986.
Automatizovani metro bez vozača pokrenut je krajem 1985. godine kao demonstracija transporta budućnosti tokom EXPO-a. Originalna trasa, današnja Expo linija, povezala je centar Vankuvera sa okolnim opštinama poput Nju Vestminstera.
SkyTrain je tada postao prvi potpuno automatizovani sistem brzog prevoza bez vozača na svetu, a decenijama je držao rekord kao najduži sistem te vrste.
Danas mreža ima gotovo 80 kilometara brzog tranzita i predstavlja kičmu svakodnevnog života metropole.
Aerodrom koji je postao kapija Pacifika
EXPO je ubrzao i razvoj međunarodnog aerodroma.
Davne 1986. godine kroz aerodrom u Vankuveru prošlo je nešto više od tri miliona putnika godišnje. Danas kroz Vancouver International Airport godišnje prođe gotovo 27 miliona putnika.
Aerodrom je danas rangiran kao najbolji u Severnoj Americi i među deset najboljih na svetu prema Skytrax World Airport Awards za 2026. godinu.
Njegov međunarodni terminal poznat je i po ogromnom akvarijumu od 114.000 litara u kojem živi više od 850 autohtonih morskih životinja iz Britanske Kolumbije.
Grad koji je eksplodirao
Od EXPO-a do danas, Vankuver je doživeo demografsku i ekonomsku eksploziju.
Broj stanovnika samog grada porastao je za oko 75 odsto, dok se širi region Metro Vankuvera više nego udvostručio.
Danas grad ima više od 756.000 stanovnika, dok u metropolitanskoj oblasti živi preko tri miliona ljudi.
Prema podacima kanadskog zavoda za statistiku, praktično svaka nacija sveta danas ima svoju zajednicu u Vankuveru.
Vankuver je od regionalnog kanadskog grada postao jedna od najmultikulturalnijih metropola planete.
Cena uspeha: Nekretnine postale luksuz
Ogroman rast grada doneo je pravo bogatsvo vlasnicima nekretnina.
Od EXPO-a 1986. do danas prosečna cena kuće u Vankuveru porasla je čak 17 puta.
Prosečna cena kuće u širem području grada danas iznosi skoro dva miliona dolara, dok luksuzne vile na obali dostižu vrtoglave cifre od gotovo 60 miliona dolara.
Ni stanovi nisu mnogo pristupačniji - prosečan dvosoban stan danas košta oko 1,28 miliona dolara.
Vankuver ima 195 hotela (25000 soba) i trenutno još 29 hotela u izgradnji, domaćin je sedam FIFA utakmica, počcevši od 13. juna.
Vankuver se takođe opisuje kao najzapadniji grad sveta.
Grad prirode, čistog vazduha i električnih automobila
Ipak, uprkos urbanom rastu, Vankuver je uspeo da zadrži reputaciju jednog od najzelenijih i ekološki najuređenijih gradova sveta.
Voda za piće redovno se ubraja među najkvalitetnije na planeti, dok grad ima jedan od najčistijih vazduha među velikim urbanim centrima.
Čuveni Stanley Park prostire se na 405 hektara i čak je oko 10 odsto veći od njujorškog Central Parka.
Njegova legendarna kružna ruta duga 8,8 kilometara danas je jedna od najpoznatijih urbanih promenada na svetu.
Britanska Kolumbija danas ima i više od 210.000 registrovanih električnih vozila, što dodatno potvrđuje koliko je region usmeren ka zelenim tehnologijama.
Holivud severa
Vankuver danas nije samo finansijski i tehnološki centar, već i jedan od najvećih filmskih gradova Severne Amerike.
Zbog ogromne filmske industrije često nosi nadimak „Holivud severa“.
Iz ovog grada potekle su brojne poznate ličnosti, među kojima su Ryan Reynolds, Seth Rogen, Bryan Adams i Steve Nash.
Kako zaključuje Zoran Živković, EXPO ’86 nije bio samo svetski sajam.
„To je bio trenutak kada je Vankuver odlučio da više neće biti grad na periferiji sveta, već grad koji želi da bude deo globalne elite.“
(Telegraf Biznis)
Video: Đedović: Sve strane gube strpljenje u pregovorima o NIS-u, Srbija uradila sve što je do nje
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.