Piju ga mnogo više nego kafu, a na njemu i zarađuju milione: Omiljeni napitak osvojio brojna tržišta
Dok milioni turista Istanbul pamte po čuvenim čašicama crnog čaja i pogledu na Bosfor, iza jednog od najprepoznatljivijih simbola Turske krije se ozbiljan biznis. Zemlja u kojoj je čaj svakodnevni ritual ostvaruje milionske prihode od njegovog izvoza, a najnoviji podaci pokazuju da turski proizvođači svoje proizvode plasiraju širom sveta.
Mala staklena čaša u obliku lale gotovo je nezaobilazan prizor na ulicama Istanbula. Čaj se služi na trajektima, u restoranima, prodavnicama, kancelarijama i porodičnim domovima. Međutim, ono što je za mnoge samo prijatan ritual predstavlja važan deo turske poljoprivrede, prehrambene industrije i međunarodne trgovine.
Prema podacima Udruženja izvoznika istočnog Crnog mora (DKİB), koje je preneo TRT Haber, Turska je za prvih devet meseci 2026. godine izvezla 3.360 tona čaja, ostvarivši prihod od 25,02 miliona dolara.
Turski čaj stigao je na čak 119 tržišta, uključujući države, autonomne oblasti i slobodne zone.
Britanci među najvećim kupcima turskog čaja
Posebno je zanimljivo što se među najvećim kupcima nalazi Velika Britanija, zemlja koja i sama ima dugu tradiciju ispijanja čaja.
Od januara do septembra ove godine Turska je na britansko tržište izvezla čaj u vrednosti od približno 6,37 miliona dolara. Sledi Belgija sa gotovo šest miliona dolara, dok je izvoz u Sjedinjene Američke Države dostigao 1,8 miliona dolara.
Važnu ulogu ima provincija Rize, na crnomorskoj obali, koja predstavlja jedno od središta turske proizvodnje čaja.
Samo iz ove provincije tokom devet meseci izvezeno je 1.820 tona čaja u 25 zemalja, uz prihod od oko 9,2 miliona dolara. To znači da je Rize učestvovao sa približno 37 odsto u ukupnoj vrednosti turskog izvoza čaja.
Proizvodnja koja se meri stotinama hiljada tona
Razmere ove industrije postaju još jasnije kada se pogledaju podaci o domaćoj proizvodnji.
Prema sektorskom izveštaju udruženja ČAJSIAD, Turska je tokom 2025. godine proizvela približno 1,34 miliona tona svežeg čajnog lista, od čega je dobijeno oko 256.000 tona suvog čaja.
Državna kompanija ČAJKUR preradila je oko 61 odsto ubranog svežeg lista, dok je ostatak završio u privatnom sektoru.
Iako je izvoz važan izvor prihoda, najveći deo proizvodnje namenjen je domaćem tržištu, gde čaj ima posebno mesto u svakodnevnoj potrošnji. Tokom 2025. godine vrednost izvoza porasla je za 38 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši približno 34,8 miliona dolara.
Zašto Turci više vole čaj od kafe?
Iako je turska kafa svetski poznata, čaj ima izuzetno snažnu poziciju u svakodnevnom životu stanovništva.
Prema podacima navedenim u naučnom istraživanju o proizvodnji i potrošnji crnog čaja u Turskoj, prosečna godišnja potrošnja suvog čaja iznosila je oko četiri kilograma po stanovniku.
Poređenja radi, podaci zasnovani na statistici FAO pokazuju da je potrošnja kafe u Turskoj 2023. godine iznosila približno 1,82 kilograma po stanovniku.
Iako podaci nisu iz identičnog perioda, jasno ilustruju koliko je čaj zastupljen u turskim potrošačkim navikama. Za razliku od kafe, koja se tradicionalno vezuje i za posebne prilike, čaj je napitak koji prati gotovo svaki deo dana.
Od plantaža na Crnom moru do čašica na Bosforu
Veliki deo turskog čaja proizvodi se u crnomorskom regionu, naročito oko Rizea, Trabzona i Artvina.
Vlažna klima i obilne padavine omogućavaju uzgoj biljke od koje se dobija čaj, dok proizvodnja i prerada predstavljaju važan izvor prihoda lokalnog stanovništva.
Upravo je povezanost poljoprivrede, industrije i svakodnevne potrošnje jedan od razloga zbog kojih čaj ima značajno mesto u turskoj ekonomiji.
Ipak, proizvođači se suočavaju sa rastućim troškovima, konkurencijom i potrebom da unaprede kvalitet i prepoznatljivost svojih proizvoda na međunarodnom tržištu.
Predstavnici izvoznika očekuju da bi plasman mogao dodatno da se ubrza tokom poslednjih meseci godine, a jedan od prioriteta ostaje osvajanje novih tržišta.
Više od napitka - proizvod koji prodaje i tursku tradiciju
Za Tursku čaj nije samo poljoprivredni proizvod. On je deo turističkog iskustva, ugostiteljske ponude i nacionalnog identiteta.
Posetioci Istanbula često upravo uz čašu crnog čaja doživljavaju atmosferu Bosfora, dok se ista tradicija svakodnevno neguje širom zemlje.
Ta prepoznatljivost predstavlja i poslovnu prednost: turski čaj na stranim tržištima ne prodaje se samo kroz ukus i kvalitet, već i kroz snažnu kulturnu asocijaciju.
Kada se uz tradiciju dodaju proizvodnja od stotina hiljada tona i izvoz koji donosi desetine miliona dolara godišnje, postaje jasno zašto je čaj za Tursku mnogo više od običnog napitka.
(Telegraf Biznis)
Video: Svetska ekonomska elita u Beogradu: Razgovori o investicijama, tehnologiji, saradnji Evrope i Azije
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.