• 0

Poslovanje u novoj stvarnosti i imperativ broj 3: Daljinski pristup svemu

Direktorima tehničkih i informatičkih odseka potrebni su detaljni planovi kontinuiteta poslovanja koji na najbolji način koriste digitalne tehnologije radi stvaranja operativne otpornosti i fleksibilnosti

  • 0
Biznis kolumna, Nikola Polic, Daljinski pristup svemu

Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Shutterstock/Privatna arhiva

U trenucima kada je svet pod naletom COVID 19 epidemije počeo nepovratno da se menja i kada je stanovništvo većine zemalja sveta bilo primorano da ostane u kućama, kao što sam već pisao u svojoj prvoj kolumni pojavila su se pitanja koja nimalo nisu bila prijatna za mnoge kompanije: možemo li da dobijemo sve što nam je potrebno, i da uradimo sve što je neophodno da uradimo, sa lokacija koje se nalaze van kancelarija? Kako ćemo - praktično preko noći - preći sa svog postojećeg modela na „daljinski“ model?

IBM, kao kompanija čije jezgro čine tehnologije, je na sreću već bio konfigurisan za rad na taj način. Međutim, mnoge organizacije našle su se sada po prvi put u situaciji u kojoj su morale sebi da postave pitanje: „Možemo li sve ovo da izvedemo?“ Planovi poslovnog kontinuiteta stavljeni su na ozbiljan test, a rezultati s kojima su se kompanije suočile nisu uvek bili oni rezultati koje su očekivali.

Iz razgovora koje svakodnevno vodim s našim korisnicima iz različitih industrijskih grana, vidljivo je da će se kompanije sve više okretati automatizaciji i digitalizaciji i to onih područja poslovanja o kojima se prvobitno nije razmišljalo, a razlog je jednostavan – povećana fleksibilnost.

Na primer, mnogi direktori i nosioci odgovornih pozicija iz finansijskog sektora rekli su mi kako su tokom ove krize morali brzo da se adaptiraju jer je porast transakcija u volumenu koje su morali da procesuiraju izrazito porastao. Za neke je finansijske institucije to značio i porast u transakcijama od 40 do 60 posto. I ovo se nije događalo samo u finansijskom sektoru.

Uzmimo i za primer prodavnice prehrambenih namirnica za koje se podrazumevalo da budu otvorene, da naručujemo proizvode online ili idemo po njih u prodavnice. Ovo zaista zvuči vrlo jednostavno. Međutim, ukoliko razmislimo što sve treba da se napravi i šta se sve događa dok određena namirnica dođe s farme u prodavnicu i to tokom epidemije, situacija više i nije tako jednostavna i nije tako jednostavno držati prodavnicu otvorenom.

Da bi firme i organizacije uspešno prevazišle sve poslovne izazove koje je pred sve nas donela novonastala situacija, potrebne su tehnička arhitektura i operativna otpornost koje korisnicima omogućuju maksimalnu fleksibilnost i podržavaju model isporuke usluga virtuelnim putem.

Primera radi, jedan evropski proizvođač suočen sa velikom potražnjom za njihovim proizvodima tokom epidemije se našao u dilemi kako da pomiri zahtev tržišta sa primarnim ciljem - brigom o bezbednosti svojih radnika tokom procesa proizvodnje i ispunjavanjem preporuka o održavanju distance i izbegavanju kontakata. To je dovelo do odluke da se poveća proizvodnja u većim dozama onih proizvoda za kojima je postojala veća potražnja, a da se otkaže proizvodnja manje traženih proizvoda. Nekada se operativna podrška za mašine radila na licu mesta, morali ste da fizički budete prisutni u fabrici, a sada je kompanija bila u mogućnosti da uz pomoć Secret Servera (SS) za pola dana modifikuje postojeće kapacitete proizvodnih mašina, kao i da ih za još pola dana testira i uspostavi upravljanje proizvodnjom odnosno proizvodnim mašinama (OT/SCADA) u fabrici s udaljenih lokacija. Ovo je samo jedan od primera koji menja paradigmu i pokazuje kako je Secret Server postao jedan od ključnih sistema za održavanje kontinuiteta poslovanja.

Dok direktori tehničkih i informatičkih odseka u kompanijama i organizacijama nastoje da ostvare prilagođavanje kompanija novoj realnosti, pre toga u ovakvim situacijama trebalo bi da se na najosnovnijem nivou sprovedu sledeće mere koje je donio IBM-ov Institut za poslovnu vrednost (IBV) u sklopu specijalnog izveštaja pod nazivom COVID 19 mere za izvršne direktore: treba napraviti spisak sredstava velike vrednosti, uključujući platforme za aplikacije, usluge i skladišta podataka, koji treba da je organizovan prema dostupnosti i značaju, a zatim je važno postojanje i ažurnog spiska uloga i odgovornosti u kompaniji za vreme krize, kako bi se omogućilo brže donošenje odluka koje se mogu ponavljati. Takođe je ključno da se postigne efikasnost kapaciteta za podršku funkcionisanju IT sektora 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji, kako bi olakšali rad na daljinu radne snage i partnera. Potrebno je osigurati i bezbednu distribuciju alata od kritičnog značaja na raznolike lokacije i pristupne tačke, uključujući tu nezavisne cloud instance.

Za uspešno sprovođenje ovog zadatka neophodno je potom pripremiti moćne platforme za rad na daljinu, uključujući i virtuelne privatne mreže i aplikacije za produktivnost zasnovane na cloud tehnologiji. Isto tako, treba obezbediti kapacitete infrastrukture za pravljenje rezervnih kopija za usluge i alate od kritičnog značaja, uključujući tu i one za podršku za rad na daljinu klijenata i kupaca. I za sam kraj potrebno je omogućiti neprekidan proces kojim se procenjuju i rešavaju raskoraci u logističkoj podršci kupcima, zaposlenima, partnerima, kao i učesnicima koji dolaze iz šire zajednice.

Radi poboljšanja otpornosti informatičkog sistema, neke kompanije su dodale takozvanu hibridnu konfiguraciju u svoje infrastrukture radi uvećanja kapaciteta „oblaka“. To je bilo važno jer su se kao što sam već pomenuo finansijske institucije suočile sa naglim porastom zahteva i upravo odluke koje su tada doneli obezbedile su inkrementalne kapacitete centralnih računara da bi omogućile visoke performanse u pogledu propusne moći prilikom transakcija. Druge organizacije, koje rade sa kapacitetom višim od nominalnog, povećale su oslanjanje na platforme zasnovane na tehnologiji clouda, koje mogu da donesu dodatne koristi u vidu racionalizovanog poslovanja, nižih troškova i poboljšanja skalabilnosti i agilnosti.

Kada se organizacije brzo prilagođavaju trenutnim uslovima i posluju agilno, takve organizacije istovremeno mogu da se pozicioniraju na tržištu u cilju postizanja veće konkurentnosti na duži vremenski rok. Naše trenutne ankete su pokazale da zapravo, 84 odsto nosilaca izvršnih funkcija očekuje da će korisnici ubuduće u većem broju i znatno češće stupati u interakciju sa njima putem interneta.

S obzirom na takva očekivanja ljudi na rukovodećim pozicija u kompanijama, umesto zaključka donosimo listu iz IBM-ovog IBV izvještaja šta bi to sve trebalo da se uvrsti u planove direktora tehničkih i informatičkih odseka kako bi se obezbedio kontinuitet u poslovanju:

Planiranje poslovnog kontinuiteta prešlo je put od prakse posedovanja ovakvih planova samo i zbog ispunjenja određenih zahteva, u planove poslovnog kontinuiteta koji danas imaju strateški značaj za kompaniju tako da predstavljaju ključno sredstvo za buduću dobrobit organizacije. Ukoliko imate velike planove poslovnog kontinuiteta treba ih raščlaniti na manje potplanove povezane sa geografskim tačkama i lokacijama, koji uključuju integraciju sa kraja na kraj sa spoljnim pružaocima usluga koji bi privremeno mogli da obezbede popunu virtuelnim putem, i unaprede usredsređenost na smanjenje rizika u pogledu sajber bezbednosti.

Izgradnja sistema i procesa kao i upravljanje njima mora biti u skladu sa višim standardima odziva, uključujući kraće vreme testiranja i oporavka

Fleksibilnost lokacije i razmera, smanjuje oslanjanje na fizička informatička sredstva, resurse i operacije zavisne od lokacije, uz dugoročne koristi za budžete i kadrovske poslove

Konsolidacija infrastrukture i pojednostavljivanje procesa operativne podrške utemeljene na standardnoj platformi tehnologija clouda.

– Trajan prelazak na arhiviranje i skladištenje podataka zasnovanog na cloudu, uključujući zamenu okruženja u  kojima se radi manuelno, a koje zavise od lokacije i kojima se teško pristupa dok su na snazi naredbe za ostanak kod kuće

Značajnija posvećenost u automatizaciji i organizovanju virtuelnog procesa rada, uz veću posvećenost interoperabilnim otvorenim uslugama (uslugama koje nisu u vlasništvu proizvođača)

– Sposobnost generisanja sveobuhvatnog uvida u celokupan poslovni sistem na zahtev

Praćenje upravljanja i produktivnosti, uz brže smenjivanje ciklusa ažuriranja informacija o rukovođenju, uz zastupljenije deljenje lekcija o organizacionim i operativnim poslovima, uz viši nivo komunikacije svih funkcija, i uz donošenje odluka.

(Autor: Nikola Polić, direktor IBM-a za Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>