• 0

Njima roboti nisu pretnja: Uštedeli im 50.000 sati napornog rada

Goldman Saks kaže da su kompjuterski algoritmi "drastično ubrzali stvari"

  • 0
robot posao

Foto: Shutterstock

Krediti vredni bilione dolara, ugovori i raznorazne druge finansijske usluge - gotovo uvek su složen, skup i dugotrajan posao.

Stoga, finansijski giganti se okreću veštačkoj inteligenciji da bi pojednostavili i ubrzali neke procese - i da bi advokate poštedeli ozbiljnih muka. Banka Morgan Stanley procenjuje da je, uvođenjem robota Libor, pravnim radnicima uštedela 50.000 sati rada i 10 miliona dolara advokatskih troškova, umesto da je koristila samo ljudsku radnu snagu.

Goldman Saks kaže da su kompjuterski algoritmi "drastično ubrzali stvari". Ove banke nisu same u usvajanju veštačke inteligencije, a revolucija se verovatno neće zaustaviti sa Libor tranzicijom - ali ideja je da roboti zamene ljudi kod zadataka "raščlanjivanja" zapetljanih klauzula ili računanjem kamata itd.

Vojska advokata

 

- Imali smo klijenta koji je imao 15 miliona upita i mogao je da dobije sve odgovore u roku od 15 minuta - rekao je Luis Liu, glavni izvršni direktor kompanije "Eigen Technologies Ltd.", koja je pomogla Goldman Saksu i ING Groep NV da primene Libor-analyzing softver.

Alternativa bi bila da, bukvalno, "armija advokata i pomoćnih pravnika tokom godinu dana, ili možda dve rešava to pitanje". Ovo se sve dešava zato što su pre deceniju velike banke "uhvaćene" kako nameštaju LIBOR (referentna kamatna stopa po kojoj velike globalne banke pozajmljuju jedna drugoj).

Kao posledica toga, benčmark se isključuje u celom globalnom finansijskom sistemu. Novoizdati zajmovi i drugi proizvodi ne mogu biti vezani za stopu nakon 31. decembra, a biće povučeni za stare proizvode, zasnovane na dolarima - nakon juna 2023. Pa dolaze botovi.

Ali čak i sa upotrebom veštačke inteligencije, ispitivanje starih pravnih dokumenata da bi se otkrilo kako se menjaju referentne kamatne stope je skupo.

Karijera, uspešna karijera, poslovni čovek, posao, srećan

Foto: Shutterstock

Velike globalne banke troše najmanje 100 miliona dolara godišnje na taj posao, navodi "Ernst & Young", a ljudi, pritom, još uvek treba da provere svoj rad i donesu konačne odluke; kada banke otkriju o kojim ugovorima treba ponovo pregovarati, moraju sesti i cenkati se sa svojom drugom stranom.

Pozitivno je to što čovek mora da pogleda dokumente i smisli strategiju, navodi Blumberg, tako da mnogi stručnjaci robote ne vide kao pretnju, već poboljšanje.

Softver radi "u deliću vremena ljudske obrade, kako bi se procenio uticaj potencijalnih scenarija promene stope". U međuvremenu, Goldman Saks je uvideo kako veštačka inteligencija drastično ubrzava vremenske okvire projekta, dok je ING koristio VI da odluči da li je potrebno revidirati više od 1,4 miliona stranica ugovora o zajmu. Bio je to veliki uspeh, koji je eliminisao mnogo ručnog rada.

Video: Šumadija je prepoznata kao nova destinacija za digitalne nomade

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>