
Ozbiljno upozorenje Bila Gejtsa: Veštačka inteligencija kreće na dve profesije, ništa neće biti kao dosad
Bil Gejts izjavio je da bi dugogodišnji nedostatak lekara i nastavnika uskoro mogao da bude stvar prošlosti, jer će veštačka inteligencija (AI) popuniti prazninu.
„AI će doći i obezbediti medicinski IQ, i više neće biti manjka lekara“, rekao je Gejts u epizodi podkasta „People by WTF“ objavljenoj u petak.
Kao neko ko je dugo posvećen javnom zdravlju, Gejts je istakao da zemlje poput Indije i one u Africi i dalje imaju veliki manjak medicinskog osoblja.
Ovaj problem prisutan je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Izveštaj Američkog udruženja medicinskih koledža iz prošle godine predviđa da će SAD do 2036. godine imati manjak do 86.000 lekara, specijalista i lekara opšte prakse.
„Zemlji su potrebne stotine hiljada lekara kako bi svi imali jednaku zdravstvenu zaštitu - uključujući manjine, one bez osiguranja i ljude koji žive u ruralnim područjima“, rekao je Majkl Dil, direktor za istraživanje radne snage u toj organizaciji.

Broj lekara specijalizovanih za gerijatrijsku negu takođe opada, iako populacija stari. Medicinski radnici su u martu upozorili da bi priliv starijih pacijenata mogao izazvati krizu u kvalitetu nege.
Kako bi se smanjio sindrom sagorevanja kod zaposlenih u zdravstvu, AI startapi fokusirani na medicinu prikupili su milijarde dolara, nudeći rešenja kroz automatizaciju zadataka kao što su fakturisanje i vođenje beleški, poboljšanje tačnosti dijagnoza i identifikovanje pacijenata za nove tretmane. Među njima su firme Suki, Zephyr AI i Tennr.
Konzultantska kuća McKinsey procenjuje da bi generativna AI mogla povećati produktivnost u zdravstvu i farmaciji za do 370 milijardi dolara.
I obrazovanje ide istim putem
U SAD je, prema podacima federalne vlade iz 2023. godine, čak 86% državnih osnovnih i srednjih škola prijavilo probleme sa zapošljavanjem nastavnika za školsku godinu 2023/24. Skoro 45% škola je izjavilo da nemaju dovoljno osoblja.
U Velikoj Britaniji, jedna srednja škola u Londonu počela je prošle godine da koristi AI alate poput ChatGPT-a umesto pojedinih nastavnika, kako bi pomogli učenicima u pripremi za ispite. Pilot-program u školi David Game College uključuje 20 učenika koji godinu dana koriste AI alate u ključnim predmetima poput engleskog jezika, matematike, biologije i informatike.

Uprkos zabrinutosti da bi učenici mogli koristiti AI za prepisivanje, mnogi nastavnici su za Business Insider rekli da su optimistični u vezi s potencijalom generativne AI da uštedi vreme nastavnicima i poboljša učenje — posebno jer je sve teže popuniti nastavna mesta.
Ako AI preuzme poslove - šta ostaje ljudima?
Gejts nije govorio samo o lekarima i nastavnicima. On smatra da će AI promeniti i fizičke poslove, uključujući radnike u fabrikama, građevinske radnike i čistače u hotelima — svakoga čiji posao zahteva fizičku veštinu i vreme.
„Ruke moraju biti zaista vešte da bi se ti poslovi obavljali. I mi ćemo to postići“, rekao je za Biznis insajder.
Tehnološki giganti poput Nvidije ulažu velika sredstva u razvoj humanoidnih robota sposobnih da obavljaju manuelne zadatke, poput pakovanja robe u skladištima ili čišćenja podova. Cilj je da se smanje troškovi rada i poveća efikasnost.
Gejts veruje da svet ide ka budućnosti u kojoj će rad biti drastično smanjen – ili će makar izgledati potpuno drugačije nego danas.
„Ljudi će moći da se ranije penzionišu, da rade kraće radne nedelje“, kaže on. „Biće potrebno gotovo filozofsko preispitivanje pitanja: 'Kako bi vreme zapravo trebalo da se provodi?'“
Gejts dodaje da se i sam bori s tim pitanjem:
„Teško je za nas – ja sam gotovo 70 godina proveo u svetu u kojem je sve nedostajalo – da promenimo način razmišljanja.“
Još 1930. godine, ekonomista Džon Mejnard Kejns predvideo je da bi tehnološki napredak mogao smanjiti radnu nedelju na samo 15 sati.
Skoro vek kasnije, uprkos velikim skokovima u produktivnosti, većina ljudi i dalje radi oko 40 sati nedeljno.
„Ne moram da radim“, rekao je Gejts. „Radim zato što hoću. Zašto? Zato što je zabavno.“
(Telegraf Biznis)
Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Goran
Jadni li su oni o čijem zdravlju se ovaj brine.
Podelite komentar
Pakovanje
Bolje da se priprema na vecni put.
Podelite komentar
Pp
Pa to je dobra stvar za čovečanstvo jer su to dve najkorumpiranije profesije na svetu, naročito kod nas. Deca će u školi učiti ono što treba i neće biti politički indoktrinirana od strane profesora niti će morati da im plaćaju privatne časove da bi nešto naučili.
Podelite komentar