
Bavi se potcenjenim poslom u Nemačkoj, a mesečno zaradi i 40.000 evra: Zbog jedne stvari ne sme da otkrije ime
U Nemačkoj je neprijavljen rad sve češća i društveno prihvaćena pojava, posebno u privatnim domaćinstvima gde se obavljaju popravke, građevinski radovi i čišćenje. Prema studijama, oko 10 miliona Nemaca radi "na crno", a gubici za državu iznose stotine miliona evra godišnje.
Nemački Focus preneo je dve lične priče. Razgovarao je sa građanima koji iz prve ruke otkrivaju razloge i mehanizme rada na crno – jednim koji taj rad koristi i drugim koji ga nudi
Leon V, vlasnik kuće u Berlinu, redovno angažuje radnike "bez papira" jer mu to štedi novac. S druge strane, Majk S, mladi mašinski tehničar, već pet godina radi ilegalno kako bi dopunio skromnu zaradu sa svog stalnog posla.
Leon V. (ime je promenjeno) redovno angažuje podizvođače za radove na svojoj porodičnoj kući u Berlinu i oko nje. Nije jedini koji to radi među svojim prijateljima i poznanicima.
"Većini ljudi koje poznajem nešto je u nekom trenutku urađeno ilegalno – ili to rade redovno".
Svi su, kaže, na neki način uključeni u ovu prevaru.
"Ekonomska situacija u kojoj svi dobijaju"
Kada inženjer doveze svoj tamnoplavi Volvo u radionicu na popravku, mehatroničar uvek dobija novac "na ruke". Isto važi i za njegovog prijatelja baštovana, koji redovno dolazi svojim zelenim kamionom na imanje kako bi sredio živicu i žbunje. Ponekad čak i sam 56-godišnjak traži da se posao obavi na crno.
"Nedavno sam angažovao firmu da sredi krov naše terase. Trebalo je da košta 240 evra. Onda smo malo pregovarali. Kada je napomenuo da mu 'račun nije neophodan', cena je pala. Na kraju sam platio 200 evra", objaasnio je, dodavši ocenu da bi se to moglo nazvati ekonomijom u kojoj svi dobijaju.
Ipak, Leon V. uvek veće popravke ili investicije obavlja "kako treba".
"Naš solarni sistem na krovu koštao je 20.000 evra, i to nikada ne bih radio ilegalno."
Uostalom, tada ne bi bilo garancije. A ni poreskih olakšica. On i njegova supruga su poslednjih godina zaposlili nekoliko kućnih pomoćnica – sve bez prijave. U početku su želeli da žene budu zaposlene legalno, ali su brzo shvatili da većina to ne želi.
"Odziv na naše oglase brzo je nestao čim smo pomenuli prijavu kod biroa", naveo je.
Par je jednostavno pustio žene da rade neprijavljeno. Nisu se plašili kontrole.
"Šta god da bude, u najgorem slučaju moraš da platiš porez i kaznu – i to je to."
"Radim ilegalno"
Majk S. (nije mu pravo ime) radi ilegalno više od pet godina. Po struci je mašinski tehničar i zaposlen je u jednoj firmi u južnom Gelsenkirhenu. Tokom dana, 23-godišnjak postavlja cevi, montira grejanje i instalira ventilacione sisteme. Kaže da je počeo da radi na crno iz finansijske nužde. Dok je bio pripravnik, mesečno mu je na računu bilo svega 480 evra. To nije bilo dovoljno da pokrije kiriju i režije.
"Prvo sam prihvatio honorarni posao. Ni to nije donosilo mnogo novca. Ali s vremena na vreme poželiš da sebi priuštiš nešto – na primer, putovanje", objašnjava svoje razloge.
Jedan kolega mu je dao ideju – predložio mu je da posle redovnog posla dodatno zarađuje na crno. Nije to bila tajna – svi su u firmi znali da se tako nešto dešava. U drugoj godini pripravničkog staža, Majk je prvi put prihvatio posao na crno. Počeo je da radi stvari za koje nije bio stručno obučen, poput postavljanja suve gradnje ili keramičarskih radova. Klijentima to nije smetalo – bilo im je važno da sve bude brzo i jeftino završeno. Poslovi su se dogovarali usmeno, a ljudi su ga sami kontaktirali jer su znali da radi "na crno".
Strah da će ga vlasti otkriti – nema. Samo mora da pazi da se ne ponaša glupo, kaže kroz osmeh.
"Rad na crno nije za glupe ljude", kaže dodajući: "Moraš to da radiš kako treba, inače ćeš pre ili kasnije biti uhvaćen."
"Ako se iznenada pojaviš u potpuno novom autu, to će odmah biti sumnjivo", navodi da se trudi da ne privlači pažnju.
"Sve sam dobro promislio i znao sam kako to da izvedem", kaže.
U njegovom slučaju "dobro promisliti" značilo je da "opere" novac koji je zaradio. A nije reč o malim iznosima. Mesečno zaradi dodatno između 7.000 i 12.000 evra. U boljim mesecima čak i do 40.000 evra – na primer, kada preuređuje čitavo kupatilo tokom nekoliko nedelja.
Kada je imao 19 godina, registrovao je malu firmu, pisao račune za poslove koji nikada nisu obavljeni i tako prikrivao poreklo novca. To traje već skoro pet godina, a kako prenosi Dnevno, Majk ne planira da uskoro stane.
(Telegraf Biznis/Dnevno.hr)
Video: Izveštaj o održivom poslovanju kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Bambi za 2024. godinu
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Shandor
Nekad krasti, svercovati.... danas je i posteno raditi ilegalno
Podelite komentar