• 7
 ≫ 

Evropa sve više odbacuje keš, a da li postoje rizici učestalog plaćanja karticama?

 ≫ 

Države u kojima ljudi češće plaćaju karticom nego kešom jesu Luksemburg, Francuska i Estonija, a svakako su u samom vrhu skandivanske zemlje, pre svih, Švedska

  • 7
plaćanje, kartice

Foto: Unsplash

Bezgotovinski načini plaćanja postali su broj 1 u vreme pandemije, iako su svakako počeli da se primenjuju i pre 2020. godine. Prethodnih meseci doživeli su bum.

Evropa sve više prelazi na kartice, a sve manje koristi bankomate. U Nemačkoj, konkretno, kriza izazvana kovidom-19 dodatno je ubrzala postojeći trend, jer su se ljudi plašili prenošenja zaraze preko novčanica.

Ali, stručnjaci sada pojačano upozoravaju na moguće rizike prilikom korišćenja kartica, posebno kada je reč o zaštiti podataka.

Nemački lanac pekara, s najvećim prometom u zemlji, letos je naprasno osvanuo na naslovnim stranama brojnih novina. Sedište firme nalazi se nadomak Dizeldorfa, a oni su u jeku pandemije mušterijama ponudili "inovativni popust" od 3%, ako plaćaju karticom, odnosno ne koriste keš.

Pekara je, zapravo, mušterijama obračunala PDV od 16%, umesto 19 odsto, što je bila jedna od "korona-mera" koju je vlast u Nemačkoj uvela, kako bi pomogla privredi.

Razlog za ovu akciju? "Plaćanje karticama ili smartfonom nije samo brže nego i više higijenski", rekli su.

Ovo je samo jedan od primera kako kompanije žele da podstaknu kupce da radije koriste karticu nego gotovinu. U toj zemlji, recimo, nije tako davno zabeležen prvi skok u primeni bezgotovinskog plaćanja: to se desilo 2018.

U protekloj godini, radnje su 56% prometa ostvarile preko bezgotovinskog plaćanja. To, ipak, nije mnogo u poređenju s nekim drugim evropskim zemljama. Nemačka je negde na sredini.

Države u kojima ljudi češće plaćaju karticom nego kešom jesu Luksemburg, Francuska i Estonija, a svakako su u samom vrhu skandivanske zemlje, pre svih, Švedska. Ta zemlja je sve bliže uvođenju digitalne krune.

novac

Foto: Unsplash

Zanimljivo je da na severu Evrope mnogo hotela, barova i lokala uopšte ne želi da prihvati novčanice i kovanice. Kod nas je, na primer, obrnuto, te tako neke uslužne radnje (trafike takođe) i dalje ne primaju kartice.

U EU se elektronsko plaćanje, generalno, promoviše kao siguran i brz način plaćanja. S druge strane, duže vreme se polemiše o tome koliko politika ima udela u svemu, budući da i kartice nisu "sterilne", niti je dokazano da se virus zaista može preneti preko papirnatog ili kovanog novca.

Pandemija je pokazala koliko je bezgotovinsko plaćanje praktično, tvrde iz Brisela. Šefica Komisije, Ursula fon der Lajen, digitalizaciju i bezgotovinski način plaćanja proglasila je ključnim prioritetima, odmah nakon zaštite sredine.

Da politika ima upliva u svemu, dokazuje činjenica da firme koje nude kreditne kartice od 2015. više ne smeju da od trgovaca zahtevaju visoke takse kao pre, i to sve zahvaljujući pravilima EU.

Ali, prelazak na bezgotovinsko plaćanje podrazumeva i određene troškove, koji malim radnjama mogu predstavljati problem.

Firme koje servisiraju bankomate, mogu da kod plaćanja platnom karticom zahtevaju pokrivanje poreza od, uglavnom, 0.25% realizovanog prometa, a kod kreditnih kartica - taksa može iznositi i do tri posto. Veliki lanci ili marketi mogu da dogovore povoljnije uslove.

Online plaćanje

Foto: Pexel

Mogući rizici

 

Kada je reč o mušterijama, stručnjake najpre brinu podaci, odnosno njihova zaštita. Oliver Homel, iz jedne konsultantske firme, kaže da se zabrinutost posebno odnosi na plaćanje pomoću smartfona, odnosno onda kada se tokom proces plaćanja na tastaturi mora upisati šifra.

To je slučaj, pre svega, kod tzv. NFC-komunikacije.

Ovo je tehnika koja se, uglavnom, koristi kod beskontaktnog plaćanja manjih iznosa. Mnoge pumpe ili marketi opremljeni su uređajima za plaćanje karticama bez kontakta, odnosno NFC-čitačima.

Ali, da bi se mobilni telefon povezao sa uređajem, potrebno je instalirati jednu aplikaciju. Ova vrsta plaćanja je naročito popularna u Holandiji, gde se od 2019. preko NFC-čitača obavlja najveći broj transakcija.

Zašto je to sporno za Homela? Zato što, kako kaže, mobilni uređaji nisu u potpunosti zaštićeni od napada hakera. Osim toga, napominje i da ljudi koji tako kupuju stvari - ujedno otkrivaju i gde su kupovali.

Video: Zanimljive činjenice koje niste znali o bankomatima

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • R9

    15. januar 2021 | 08:38

    Samo nas kes stiti od potpunog robstva

  • Mile

    15. januar 2021 | 08:44

    Jesam za to ko zeli da ima mogucnost da sve placa karticom i telefonom. Ali sam protiv toga da se ukida kesh. Ja kad znam da u dzepu imam pored sebe presavijen mali tabak osecaj i sigurnost je neverovatna. Cist primer odem na pumpu da sipam gorivo ajde kao placam karticom i gle cuda nesto terminal zabada nece da uspostavi vezu. Iako je njihov problem sta da se radi ja ruku u dzep i vadim siguricu koja nikad nije zakazala u zivotu i uvek spremna za sve. A mogu da se pravim lud i da kazem to nine moj problem resite situaciju. Mi nismo tako hladni ljudi kao ovi sa zapada i severa skandinavije.

  • Dragan

    15. januar 2021 | 08:19

    Ajde robovi, predajte gazdi sve sto imate !

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>