Dobre vesti pred Svetog Nikolu: Stiže 600 tona sveže ribe iz Banata, OVO je cena šarana

V. K.
V. K.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Dobre vesti za domaćine uoči Svetog Nikole: nestašice neće biti, a ni poskupljenja. Ribnjaci u Srbiji spremno dočekuju najveću slavu, a pravi primer stiže iz mesta Sutjeska u opštini Sečanj, gde se ovih dana danonoćno radi. Sa čak 600 tona ribe u ponudi i plasmanom od 80 odsto proizvodnje na domaće tržište, ovaj ribnjak diktira tempo sezone.

Kilogram šarana, koji tradicionalno dominira na trpezama, u maloprodaji će koštati od 450 do 500 dinara, čime su zadržane cene od prošle godine.

Po rečima direktora Ribnjaka "Sutjeska" Vidaka Miloševića za Dnevnik, ribe će biti dovoljno do proleća i Đurđevdana. Cena ribe neće se menjati ni posle Svetog Nikole, kada se najviše proda, a ni kasnije tokom zime.

- Domaći ribnjaci imaju konkurenciju u uvoznoj rečnoj ribi iz Hrvatske i Mađarske, koja je jeftinija od naše zbog državnih podsticaja u ovim zemljama. Zato već nekoliko godina cena ribe se ne menja i nema ni velike razlike između proizvodne cene ribe od 300 do 350 dinara i one naveliko od oko 400 dinara. Razlog zašto će cena ribe biti ista tokom cele sezone nalazi se i u tome što u ishrani stanovništva nije zastupljenija, već se kupuje svega nekoliko puta u godini.

Milošević je ovu proizvodnu godinu ocenio iznad očekivanja zbog količine ribe koju imaju i naveo da će, verovatno, zbog toga deo ribe i ostati neprodat, piše Zorka Delić.

Lane su 80 tona ribe vratili i morali othranjenu ribu da dohranjuju, što predstavlja dodatni trošak, koji se nijednom ribnjaku ne isplati.

- Svakodnevno oko ribnjaka nadleće više od 3.000 kormorana, koji su u stanju da pojedu svaku ribu i svaku mlađ, ukoliko se ribnjak dobro ne čuva od predatora - kaže Milošević.

Za Sutjesku je ribnjak važna firma

Ribnjak "Sutjeska" je jedan od četiri veštačka mrestilišta u Srbiji. Obim ribnjaka je 16,5 kilometara. Prostire se na površini od 700 hektara vodenog ogledala. Ima više od 50 bazena različite veličine, 28 zimovnika na tri hektara i 23 objekta za proizvodnju larvi, jednogodišnje i dvogodišnje riblje mlađi i proizvodnju konzumne ribe. Sutjeska ima i svoju hranu za ribu, što predstavlja zaokruženi proces proizovodnje jer se u sastavu ribnjaka nalazi i Zemljoradnička zadruga sa 500 hektara obradivih oranica.

- Ribnjak ima 25 zaposlenih i za mesto Sutjesku značajno je da ribnjak radi. Uvek ima zainteresovanih za posao, mada je od svih poljoprivrednih poslova u ribarstvu najteže raditi - kazao je direktor Vidak Milošević.

Po rečima direktoraMiloševića, domaćem ribarstvu potrebni su podsticaji i znatno smanjenjeuvoza ribe, zbog čega nas EU prepoznaje kao uvoznika, a ne kao izvoznika.

-  Ukoliko bi država dala 35 dinara po kilogramu prodate ribe, to bi nam mnogo pomoglo. Sada nemamo taj podsticaj jer tri godine nije isplaćen, a iznosio je deset dinara po kilogramu prodate ribe. Podsticaji nam trebaju i zbog kormorana, koji se ne mogu odstreliti jer su zaštićeni. Svakodnevno sada oko ribnjaka nadleće oko 3.000 kormorana, koji se u stanju da pojedu svaku ribu i svaku mlađ, ukoliko ribnjak dobro ne čuvamo od predatora. U sklopu ribnjaka imamo registrovano lovište i dozvolu da samo 50 do 60 kormorana možemo odstreliti - naglasio je direktor Milošević.

(Telegraf Biznis/Dnevnik)

Video: Proslava više od tri decenije postojanja RTV BK Telekom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>