Dnevnice idu i do 5.000 dinara, radnika nema dovoljno: Evo gde se u Srbiji i na jesen traže sezonci
Iako je sezona berbe voća i povrća u najvećem delu Srbije završena, mogućnosti za sezonsku zaradu nisu nestale sa dolaskom hladnijih dana. Poslodavci i tokom novembra imaju potrebu za radnicima, pre svega u magacinima, hladnjačama i pogonima za pripremu poljoprivrednih proizvoda za tržište.
U pojedinim krajevima Srbije tokom jesenje sezone dnevnice su dostizale i 5.000 dinara, što znači da bi za 20 dana angažovanja, uz takvu naknadu, radnik mogao da zaradi čak 100.000 dinara.
Međutim, uprkos mogućnosti dodatne zarade, proizvođači se sve teže suočavaju sa nedostatkom radne snage.
Kako prenosi Kamatica, sezonski poslovi ne završavaju se poslednjom berbom. Deo aktivnosti sa njiva preselio se u skladišta, objekte za sortiranje i pakovanje, kao i pogone za preradu i distribuciju voća i povrća.
Gde se traže radnici tokom novembra?
Dok su tokom leta najtraženiji berači, u novembru su aktuelni nešto drugačiji poslovi.
Poslodavcima su potrebni radnici za razvrstavanje i pakovanje voća i povrća, pripremu proizvoda za prodaju, utovar i istovar robe, kao i rad u hladnjačama i magacinima.
U pojedinim poljoprivrednim područjima još se obavljaju poslovi povezani sa kasnom berbom, održavanjem zasada i pripremom zemljišta.
Konkretan primer potražnje za radnom snagom predstavlja oglas objavljen tokom novembra za radnike u magacinu u Kaću, nedaleko od Novog Sada, gde se traže osobe za sortiranje voća i povrća.
Visina zarade zavisi od poslodavca, vrste posla, mesta angažovanja i broja radnih sati.
Koliko može da se zaradi?
Tokom septembra, kada je potražnja za sezoncima bila izraženija, u pojedinim delovima Srbije nuđene su dnevnice od približno 5.000 dinara.
Toliko se, na primer, pominjalo za berbu grožđa u okolini Topole.
U vlasotinačkom kraju pojedini poslovi bili su plaćeni između 500 i 600 dinara po satu.
Ukoliko bi radnik imao 20 radnih dana i dnevnicu između 4.000 i 5.000 dinara, ukupna zarada iznosila bi od 80.000 do 100.000 dinara.
Ipak, važno je naglasiti da su ove dnevnice zabeležene tokom jesenjih poljoprivrednih radova. One ne znače da svi sezonski poslovi koji se trenutno nude u novembru imaju istu naknadu.
Zašto je sve teže pronaći radnike?
Nedostatak sezonske radne snage već duže vreme predstavlja problem za domaće poljoprivrednike.
Proizvođačima je često potreban veći broj ljudi u kratkom vremenskom periodu, posebno kada određeni poslovi moraju da budu završeni pre promene vremenskih uslova.
U Srbiji se godišnje u proseku prijavi oko 30.000 sezonskih radnika. Najveći broj angažovanja beleži se tokom juna, jula i avgusta, kada su poljoprivredni radovi najintenzivniji.
Među razlozima zbog kojih radnika nema dovoljno izdvajaju se fizička zahtevnost poslova, ograničeno trajanje angažovanja i neizvesnost koju donose vremenski uslovi.
Za razliku od stalnog zaposlenja, sezonski rad često traje samo onoliko koliko je potrebno da se određeni posao završi.
Kako funkcioniše prijava sezonaca?
Poslodavci u poljoprivredi imaju mogućnost da sezonske radnike prijave elektronskim putem, kroz pojednostavljenu proceduru.
Prijavljivanje je značajno i za same radnike, jer im omogućava ostvarivanje prava iz osiguranja predviđenih za ovaj oblik angažovanja, uključujući osiguranje za slučaj povrede na radu.
Iako su administrativne procedure pojednostavljene, pronalaženje dovoljnog broja radnika ostaje izazov za poljoprivrednike.
Zbog toga sezonski poslovi, koji su se nekada uglavnom povezivali sa letnjom berbom, ostaju aktuelni i tokom kasne jeseni.
Za građane koji traže dodatni prihod to može predstavljati priliku za angažovanje, dok za proizvođače ostaje otvoreno pitanje kako da obezbede radnu snagu potrebnu za završetak poslova i pripremu proizvoda za tržište.
(Telegraf Biznis/Kamatica)
Video: Veče sa nobelovcem u Klubu Privrednik: Kako znanje postaje razvojna snaga ekonomije
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.