Plate za ove poslove i preko 20.000 evra: Ovo su zanimanja koja će se najviše isplatiti u 2027.godini

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Dok pojedini zaposleni u Švajcarskoj mogu da računaju na godišnju zaradu veću od 300.000 evra, mladima bez iskustva postaje sve teže da pronađu prvi posao. Najnovija analiza plata za 2027. godinu otkriva koja zanimanja donose najveću zaradu, ali i gde se očekuje najbrži rast primanja.

Prema istraživanju agencije za zapošljavanje Michael Page, kakoo prenosi Klix.ba, analizirano je više od 500 zanimanja u 14 privrednih sektora. Istraživanje se zasniva na približno 20.000 razgovora sa kandidatima i bazi koja obuhvata više od pola miliona ljudi.

Najveće zarade u privatnom bankarstvu

Na vrhu liste najbolje plaćenih zanimanja nalaze se bankarski savetnici specijalizovani za privlačenje imućnih klijenata.

Reč je o takozvanim "lovcima na bogataše", odnosno stručnjacima čiji je zadatak da bankama obezbede nove klijente sa značajnim kapitalom.

Njihova godišnja fiksna bruto plata kreće se od 160.000 do čak 310.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 170.000 do 335.000 evra. Srednja vrednost iznosi oko 235.000 franaka, odnosno približno 254.000 evra.

Mlađi savetnici u privatnom bankarstvu mogu da očekuju godišnju zaradu između 120.000 i 140.000 franaka, što odgovara iznosu od približno 130.000 do 151.000 evra.

Navedeni iznosi odnose se na godišnje bruto zarade bez bonusa, dok konačna neto primanja zavise od kantona, porodičnog statusa i penzijskih doprinosa.

Veštačka inteligencija donosi najveći rast plata

Iako bankarstvo prednjači po visini primanja, najveći rast zarada očekuje se u tehnološkom sektoru, posebno među stručnjacima za veštačku inteligenciju i mašinsko učenje.

Direktor kompanije Michael Page za Švajcarsku Janik Kulanj (Yannick Coulange) ističe da upravo ove oblasti beleže najizraženije povećanje plata.

Inženjeri za veštačku inteligenciju mogu da zarade između 95.000 i 150.000 franaka godišnje, odnosno približno 103.000 do 162.000 evra.

Stručnjaci za mašinsko učenje imaju godišnje zarade od 90.000 do 145.000 franaka, što je približno 97.000 do 157.000 evra.

Značaj novih tehnologija potvrđuju i podaci prema kojima više od 30 odsto oglasa za kancelarijske poslove već zahteva poznavanje alata veštačke inteligencije.

Istovremeno, generativnu veštačku inteligenciju u svakodnevnom radu koristi čak 71 odsto zaposlenih u Švajcarskoj, u poređenju sa 55 odsto prošle i 32 odsto pretprošle godine.

Dobro prolaze i stručnjaci za bankarske propise

Povećana regulatorna kontrola podstiče potražnju za stručnjacima koji nadgledaju usklađenost poslovanja banaka sa propisima.

Njihove godišnje zarade kreću se od 130.000 do 170.000 franaka, odnosno približno 141.000 do 184.000 evra.

Početnici u ovoj oblasti mogu da računaju na 90.000 do 130.000 franaka godišnje, što je približno 97.000 do 141.000 evra.

Oporavak tržišta primećuje se i u građevinarstvu i sektoru nekretnina, dok kompanije iz različitih industrija sve više traže kvalitetne prodajne stručnjake.

Nasuprot tome, pojedine pozicije u trgovini sirovinama beleže pad zarada, jer kompanije deo poslovanja premeštaju u inostranstvo.

Za mlade je sve teže da pronađu prvi posao

Uprkos visokim zaradama u pojedinim sektorima, švajcarsko tržište rada suočava se sa ozbiljnim izazovima. Očigledan je i veliki jaz u zaradama između visokokvalifikovanih poslova i onih koji tek traže zaposlenje.

Mladi bez prethodnog iskustva teže dolaze do zaposlenja, jer poslodavci očekuju da već na početku karijere poznaju alate veštačke inteligencije i koriste ih za povećanje produktivnosti.

Problem predstavlja i činjenica da obrazovni sistem ne uspeva uvek da prati brzinu tehnoloških promena.

Slične poteškoće imaju iskusni stručnjaci i rukovodioci koji traže novi posao nakon reorganizacije kompanija. Njihove šanse sve više zavise od prilagodljivosti i spremnosti da prihvate nove tehnologije.

Stopa nezaposlenosti u Švajcarskoj porasla je sa približno dva na tri odsto, dok se na tržištu pojavljuje sve više kandidata iz finansijskog i farmaceutskog sektora.

Zbog snažnog franka i geopolitičke neizvesnosti, međunarodne kompanije deo radnih mesta premeštaju u druge zemlje, a prilikom zapošljavanja postaju opreznije.

Ipak, potražnja za kvalifikovanim radnicima ostaje visoka. Poslodavci i dalje teško pronalaze kandidate sa odgovarajućim znanjima, pa upravo u zanimanjima u kojima nedostaje stručnjaka zarade nastavljaju da rastu.

(Telegraf Biznis/Klix.ba)

Video: Veče sa nobelovcem u Klubu Privrednik: Kako znanje postaje razvojna snaga ekonomije

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>