• 5

Đokići gaje pastrmku godinama: Kovid je uspeo da im zaustavi biznis, ali i iznedri jedan delikates

Dragana sa suprugom vodi ribnjak Đokić u Sečoj Reci. Pandemija im je omela poslovanje, a onda je usledila jaka podrška velikih kompanija

  • 5
Dragana Đokić i suprug

Foto: Privatna arhiva

Ribnjak Đokić, koji Dragana vodi sa svojim suprugom, naširoko je poznat oko Kosjerića i u celom tom kraju. Nalazi se u Sečoj Reci.

Malim i srednjim biznisima nije bilo lako da se izbore s pandemijskom krizom, a kako riba nije najzastupljenija u domaćoj ishrani, pitali smo Draganu kako je tekao posao prethodnih meseci.

Odmah na početku pitali smo našu sagovornicu, kako su ona i suprug uopšte došli na ideju da imaju ribnjak.

- Veliki smo ljubitelji ribe i oduvek smo imali želju da napravimo ribnjak. Kada su sestra i zet videli na internetu da se prodaje jedan u Sečoj reci, što je blizu nas, krenuli smo da razmišljamo o kupovini - kaže Dragana.

Ideja je, priča dalje, bila da se te dve porodice zajedno bave uzgojem pastrmke, odnosno da se sestra i zet presele iz Beograda u zdraviju sredinu. Zet je, kaže Dragana, nažalost preminuo od raka, tako da su ona i suprug sami krenuli u "avanturu s ribnjakom".

- Ribnjak se nalazi na reci Tmuša, a deo koji teče kroz šumu i vodi do ribnjaka, nimalo nije zagađen. Od rečnog toka imaju samo dve naseljene kuće. Tmuša je specifična i po tome što je planinska rečica, puna sitnih rečnih životinjica koje rečna pastrmka obožava, a samim tim i ova naša, kalifornijska - ističe Dragana Đokić za Telegraf Biznis.

Đokići punih 10 godina gaje pastrmku u čistoj vodi. Dragana smatra da joj ona daje specifičan ukus, i da ko je jednom proba - uvek joj se vraća i preporučuje prijateljima.

Ali, iza tog ukusa krije se veliki trud.

- Rad na ribnjaku i sa ribom zahteva angažovanje 24 sata, 7 dana u nedelji. Svaki dan morate biti prisutni, kako oko čišćenja lišća na vodozahvatu, da ne dođe do zastoja u toku vode jer je pastrmka zavisna od kiseonika, tako i kada je reč o hranjenju, čišćenju bazena, sređivanju okoline - priča nam Dragana.

riba

Foto: Pixabay

Po čemu je posebna kalifornijska pastrmka?

 

- Ona voli čisto, i bazeni se moraju prati i dezinfikovati svakih 7 dana, ako hoćemo da je riba zdrava i da napreduje. Posao sa ribom je kao i svaki posao u poljoprivredi i sa stokom; uvek imate jednu dobru godinu i neku lošu, pa opet dobru, i sve tako - kaže Dragana Đokić.

Poplave koje su se desile 2014. nanele su im određenu štetu, ali je najveći deo ribe spasen. Reka ga nije odnela, nije zatrpala bazene, ali je onda nastupila i sušna godina. Tada su, priča Dragana, morali da puste da jedan deo ribe ugine, da bi drugi niz preživeo i bio spreman za prodaju.

Tada im je najveći problem bio nedostatak struje, odnosno na ribnjaku imaju monofaznu struju, a svi aeratori i pumpe za tečni kiseonik su na trofaznoj. Nisu mogli da uvedu tečni kiseonik i da komotno nastave s proizvodnjom, već su morali da izaberu - da li će uginuti jedan rod ili sve.

Godina kovida-19

 

Malo ko se dobro snašao u 2020, a na udaru su posebno bila mikro, mala i srednja preduzeća. Đokići kažu da nisu izuzetak, jer je sve stalo. Nije bilo okupljanja, slavlja, restoranima nije bilo potrebno toliko ribe.

- Naši verni kupci iz Kosjerića dođu i kupe po neki kilogram, ali to je samo za pokrivanje troškova, struje, telefona, hrane. Nastaje veliki problem kod plasmana. Mi smo se trudili sve ove godine da kupce dovedemo kod nas na bazen, da kupe svežu pastrmku, da je spremimo pred njima, po želji. Ali, toga je sve manje - kaže Dragana.

Dodaje da trenutno ne rade restorani ni hoteli kojima su prodavali robu. Riba raste i prerasta taj takozvani konzum od 250 grama, koji se najviše prodaje. "Rešenje je filetiranje, ali i to je problem za nas, jer moramo dodatno da platimo našem drugu iz Eko Drine da to uradi, da platimo njegov rad, a onda on mora i da nam čuva tolike količine ribe u hladnjači".

Novac plaćanje evri devize biznis

Foto: Shutterstock

Novi delikates: namaz od pastrmke

 

Ipak, uprkos teškoj godini, Atlantic Grupa i Mercator-S udružili su se pod Argetinim projektom "Podržavamo lokalno", i odlučili da pomognu Đokićima, tako što su kupili pastrmku od njih.

Iz te saradnje proizlazi namaz od pastrmke, a Atlantic Grupa i Mercator-S su se odrekli zarade od proizvoda. "Ponosni smo na Argetinu reklamu, koja je fenomenalno urađena, kao i cela kampanja promovisanja ribljeg namaza. Sada će za jedno domaćinstvo i ribnjak u Tmuši znati cela Srbija, ali i region", kaže Dragana.

- Ljudi će dolaziti, svraćati kod nas kada budu u prolazu, a to nam daje vetar u leđa da nastavimo dalje. Da napravimo mali raj kod ribnjaka, na koji će dolaziti i odlaziti zadovoljni - priča nam Dragana.

Đokićima se definitivno vratio osmeh na lice zbog pružene podrške, posebno imajući u vidu da ulaganja u posao nisu mala: uložili su od 10.000 do 20.000 evra, a onda je krug odjednom stao. "Ne prodajete, a treba da uložite", navodi ona, i dodaje da je "najgore stati".

Pokretanje proizvodnje traži velika investiranja, a vreme da bi se uspostavio ciklus je oko 5 godina. Argeta im je vratila nadu da mogu da nastave dalje u teškim vremenima, i možda realizuju planove da u Zarićima naprave neko malo etno selo.

Manja prodaja ribe, ribarnica, Sveti Nikola,  Čačak

Foto: Rina.rs

Dragana kaže da ovakve inicijative treba da podrže domaći trgovinski lanci, jer kriza nije završena sa 2020. godinom. "Treba pomoći malim proizvođačima, posebno na selu, a ne da sve uvozimo zbog povoljnije cene. Mi mali nemamo gde da prodamo ribu. Većina bira da kupi ono što ima nižu cenu, a kvalitet nikakav", ističe Dragana.

Za kraj kaže da se najviše ribe proda za Svetog Nikolu, i da se sav taj novac koji se uzme uloži za sledeću godinu. Prošla godina je, međutim, podbacila. Ni slava koju masovno slave Srbi ni Badnje veče nisu najbolje prošli, jer su ljudi uglavnom slavili u najužem krugu porodice.

- Uzički kraj poznat je po pršuti i slaninici, siru i kajmaku, ali Uzičani poštuju posne dane. Sve više kupuju i zdravu hranu, vole da dođu da vide gde se šta gaji i na koji način. Trudili smo se da uspostavimo kontinuitet u proizvodnji, tako da uvek bez najave možete doći i kupiti pastrmku. Imamo kupce iz Beograda, Novog Sada, Aranđelovca - zaključuje Dragana Đokić.

Video: Zmajevi pilići su najčudniji i među najskupljim na svetu

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Kole33333

    27. januar 2021 | 22:11

    Borba je teska ali pravedna!!!!!

  • Миодраг

    28. januar 2021 | 00:56

    Загризли су више него што могу да прогутају.

  • Da

    28. januar 2021 | 03:11

    A koriscenje vode i ekologije i mesta za biznis bezplatno ? E to moj rodjo u drugim uredjenijim drzavama ne bi moglo jer to kosta .

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>