"Nije problem suša, cvetovi su bukvalno izgoreli": Ubrano drastično manje omiljenog letnjeg voća

Vreme čitanja: oko 2 min.

Gubici i štete prouzrokovane sušom prošle godine iznose osam milijardi evra

Foto: Tanjug/AP

Prošle godine je u Evropskoj uniji ubrano 600 hiljada tona manje dinja i lubenica nego 2021. godine, što je smanjenje od 6,3 odsto. Na ovakav broj letnjeg voća najviše je uticalo to što je ubrano 9,5 odsto manje dinja i čak 18,4 odsto manje lubenica. S druge strane, breskvi i nektarina je bilo 5,6 odsto više nego 2021, dok je količina jagoda ostala relativno nepromenjena.

Većina letnjeg voća koje se prodaje u Evropskoj uniji dolazi iz Španije, gotovo polovina lubenica (45,4 odsto), gotovo trećina svih dinja, 27,3 odsto jagoda i 26,9 odsto svih ubranih breskvi i nektarina. Drugi veliki proizvođač ovog voća je Italija koja je proizvela više od jedne trećine (36,1 odsto) dinje, 35,6 odsto breskvi i nektarina i jednu četvrtinu lubenica.

Jedan od razloga zbog kojeg je na nivou Evropske unije količina lubenica i dinja bila manje mogle bi biti velike suše koje su prošle godine pogodile brojne zemlje, posebno Francusku, Španiju, Portugal i Rumuniju. Ukupno je za čak 46 odsto teritorija EU važilo upozorenje o suši.

Rojters je pisao da su dugotrajno sušno razdoblje i ekstremna vrućina učinili jul najtoplijim mesecom u Španiji od 1961. godine. Rezervoari vode su početkom avgusta u proseku bili popunjeni sa 40 odsto kapaciteta, znatno ispod desetogodišnjeg proseka od oko 60 odsto. Suša i temperature koje su išle i preko 40 stepeni dovele su i do šumskih požara što je dodatno otežalo situaciju.

Kako je Španija ujedno i najveći proizvođač maslinovog ulja, takvi nepovoljni klimatski uslovi uticali su i na njegovu količinu, za najmanje 30 odsto. Problem nije bio nedostatak kiše - masline i lubenice se s tim mogu nositi. Problem je što je bilo toliko vruće da su cvetovi, kada su izašli, bukvalno izgoreli.

Dvije glavne španske poljoprivredne organizacije Asaja i COAG procenile su da su gubici i šteta prouzrokovane sušom prošle godine iznose osam milijardi evra. Zbog vrućina, koje su išle i preko 40 stepeni, neke biljke nisu ni došle do faze u kojima im je potrebno navodnjavanje jer su cvetovi već biti uništeni.

(Telegraf Biznis)