Majstori iz Kovilja poznati su u celoj zemlji: Jednu ovcu šišaju za 400 dinara, u Crepaji vunu nema ko da uzme

V. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Jedno od najvećih stada ovaca u južnom Banatu ima Jovan Vesin iz Crepaje koji uzgaja rasu Ilde frans. Da bi ovce bolje napredovale moraju jednom godišnje da se šišaju, ali problem je naći dobre majstore, jer ih u selu već odavno nema.

Zato Jovan mora da angažuje majstore iz Kovilja, a sve je manje i ljudi koji hoće da rade na jednoj ovakvoj farmi.

- Nisu u pitanju plate i novac. Tu ne pravimo pitanje, ali ne možete da nađete ljude. Razmišljali smo i da uvezemo radnike, ali ja nisam pristalica toga, pokušavam da budem patriota i da zapošljavam naše ljude, ali to je sve teže i teže - kaže Vesin.

Majstori za šišanje ovaca iz Kovilja poznati su u čitavoj Srbiji, jer imaju mnogo posla. Naplaćuju 400 dinara po ošišanoj ovci, a kada je stado manje i cena je viša.

- Nekad se to radilo ručnim makazama i imao si ih i po tri komada i ništa te ne može izneveriti. Ove električne sad mogu da se pregreju i da stanu ali je lakše. Ovce treba da se šišaju zbog vrućine, jer posle slabo napreduju, šuga može da ih napadne ako se ne ošišaju, i bude problem. Zato se moraju šišati u ovo doba, nekad se to radilo i dva puta godišnje, ali toga više nema - kaže Željko Kapicl.

Foto: Shutterstock/schubbel

Porodica Vesin ima stado od 350 ovaca, a planira da ga poveća na 400 grla i Jovan je već počeo da proširuje štalu i da gradi nove prostorije za čuvanje sena. Godišnje odgaji i do 600 jaganjaca, a trenutna cena od 600 dinara po kilogramu je, kako kaže, povoljna.

Ovde se plaše zaraznih bolesti slinavke i šapa i na svojoj farmi postavili su zato dezo barijere.

- Jedna košta 70.000 dinara, stavi se na put na ulasku u selo i to je malo novca, a može veliku štetu da nanese. I ovako nam je stočarstvo devastirano i ako nam ta bolest dođe onda je to kraj, nijedno grlo više neću držati - kaže Vesin.

I ove godine sva ošišana vuna završiće na seoskoj deponiji, jer niko ne želi ni besplatno da je uzme, a nekad se koristila za pletenje i izradu džempera i vunenih čarapa.

(Telegraf Biznis/Pančevac)