Ko je pobednik - Tramp ili Fon der Lajen - Ekonomisti upozoravaju na realne posledice po evropski izvoz

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto:Shutterstock.com

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su novi trgovinski sporazum, kojim se predviđa uvođenje carina od 15% na većinu evropskih proizvoda na američkom tržištu. Iako su lideri obe strane dogovor proglasili „istorijskim“ i „uravnoteženim“, prve analize stručnjaka pokazuju drugačiju sliku: dogovor neće zaustaviti trgovinsku neravnotežu, a evropski izvoznici mogli bi da plate najveću cenu.

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da se radi o najvećem sporazumu ikada postignutom između dve strane, dok je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila da je reč o „sporazumu koji donosi stabilnost i sigurnost za biznise sa obe strane Atlantika“.

Foto: Tanjug/AP

Dogovorom je takođe predviđeno da će EU investirati 600 milijardi dolara u SAD, dok će za američke energente i vojnu opremu biti izdvojeno dodatnih 750 milijardi dolara. Pojedini strateški sektori, kao što su delovi za avione, određene hemikalije i deo poljoprivredne proizvodnje, izuzeti su iz tarifnog režima.

Reakcije iz stručne zajednice: „Dogovor je podnošljiv, ali je gubitak očigledan“

Iako dogovor nominalno izbegava eskalaciju trgovinskog rata, vodeći evropski ekonomisti izražavaju zabrinutost.

Holger Schmieding, glavni ekonomista Berenberg banke iz Londona, ocenjuje:

„Neizvesnost je u velikoj meri uklonjena, a sporazum je podnošljiv za EU. Međutim, u suštini, ovo je daleko od pobede. Gledano iz ekonomskog ugla, rezultat je loš u odnosu na stanje pre trgovinskih tenzija. Evropski izvoznici ostaju na gubitku.“

Prema njegovim rečima, najveći teret podneće nemačka auto-industrija, farmaceutski sektor i proizvođači tehnologije, koji sada gube deo konkurentske prednosti na američkom tržištu.

Carine od 15% – kompromis ili kazna?

Foto:Shutterstock.com

Dogovorom se carine primenjuju na širok spektar proizvoda:

- automobile i auto-delove,

- poluprovodnike i elektroniku,

- farmaceutske proizvode.

Istovremeno, dogovor sadrži izuzetke za sektore koji su označeni kao „strateški“ – što je rezultat, kako je saopšteno, višemesečnih intenzivnih pregovora iza zatvorenih vrata.

Ipak, brojna udruženja izvoznika već su najavila da će tražiti kompenzacije i poreske olakšice na nivou EU, kako bi se neutralisao gubitak tržišnog udela u SAD.

Ko dobija, a ko gubi?

Dobitnici:

- Američki izvoznici energenata (LNG, nafta),

- Proizvođači vojne opreme u SAD,

- Investicioni sektor vezan za američku infrastrukturu i energetiku.

Foto: Shutterstock

Gubitnici:

- Evropski proizvođači automobila, lekova i tehnologije,

- Male i srednje firme iz EU koje nemaju pristup subvencijama,

- Krajnji potrošači u EU i SAD, usled mogućeg rasta cena.

Foto:Shutterstock.com

Partnerstvo sa asimetričnim teretom

Iako zvaničnici govore o partnerstvu, ekonomski parametri jasno pokazuju da EU ulazi u fazu trgovinskih ustupaka, u zamenu za političku stabilnost odnosa sa SAD. Holger Schmieding u svojoj izjavi jasno daje do znanja: dogovor jeste bolji od potpune eskalacije, ali je daleko od povoljnog.

U danima koji dolaze, sve oči biće uprte u Brisel – da li će i na koji način Evropska komisija pomoći sektorima koji su sada izloženi dodatnim troškovima i tržišnim rizicima.

(Telegraf Biznis)