Kina steže obruč: Nove restrikcije izvoza mogu paralizovati američku tehnologiju i vojnu industriju
Kina je pooštrila pravila izvoza retkih zemalja, elemenata ključnih za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, u potezu koji zvanično ima za cilj "zaštitu nacionalne bezbednosti". Nove regulative formalizuju postojeća pravila o tehnologiji prerade i neovlašćenoj saradnji sa inostranstvom, a Peking je jasno stavio do znanja da će blokirati izvoz određenim proizvođačima oružja i kompanijama iz industrije poluprovodnika. Ova odluka dolazi u trenutku kada se očekuje sastanak predsednika Kine, Si Đinpinga, i američkog lidera Donalda Trampa, dok traju višemesečni trgovinski pregovori između dve sile.
Prema novim pravilima, tehnologija za rudarenje, preradu retkih zemalja i proizvodnju magneta od ovih elemenata može se izvoziti samo uz odobrenje kineske vlade. Mnoge tehnologije već su bile pod restrikcijama, ali nova regulativa pojašnjava da dozvole gotovo sigurno neće biti izdavane proizvođačima oružja i određenim kompanijama u sektoru mikročipova. Kineske firme takođe ne mogu sarađivati sa stranim kompanijama u oblasti retkih zemalja bez odobrenja države. Ovim merama Peking je, zapravo, stvorio kinesku verziju američkih pravila koja ograničavaju izvoz opreme za proizvodnju čipova u Kinu, što bi moglo da uspori razvoj kineskih naprednih čipova za vojnu primenu i veštačku inteligenciju.
Retke zemlje su grupa od 17 hemijski sličnih elemenata, neophodnih za mnoge tehnološke proizvode. Iako su većina njih rasprostranjena u prirodi, nazivaju se "retkima" jer se retko nalaze u čistom obliku, a njihovo izdvajanje je opasno i zahtevno. Na primer, neodijum se koristi u magnetima za zvučnike, hard diskove, motore električnih automobila i mlazne motore, omogućavajući manju veličinu i veću efikasnost. Kina gotovo ima monopol nad rudarenjem i preradom retkih zemalja – procesom odvajanja elemenata od drugih minerala – i prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kontrolše oko 61% svetske proizvodnje i čak 92 odsto prerade, piše BBC.
Stručnjaci ocenjuju da su kineske mere "vremenski pažljivo usklađene" sa očekivanim susretom Sija i Trampa, ciljajući slabosti u američkoj elektronici i industriji oružja. Odluka Pekinga dolazi u kontekstu višegodišnjih optužbi SAD i zapadnih zemalja da Kina omogućava izvoz dvonamenskih tehnologija koje mogu imati i civilnu i vojnu primenu, uključujući i podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, što Peking više puta negira.
Ovim koracima, Kina dodatno učvršćuje svoj položaj u globalnom lancu snabdevanja retkim zemljama i digitalnim tehnologijama, istovremeno povećavajući kontrolu nad strateškim resursima.
(Telegraf Biznis)