Ovi Srbi mogu dobiti OGROMNE otpremnine: Od 47.000 evra do čak 100.000 EVRA
Nemačke firme sve otvorenije pokušavaju da smanje broj starijih i skupljih zaposlenih, a taj proces im donosi ogromne troškove. Prema podacima Handelsblatta, samo u prvih devet meseci ove godine kompanije iz DAX indeksa potrošile su oko šest milijardi evra na restrukturiranje.
Ovi rashodi direktno utiču na neto dobit velikih korporacija, jer većina novca odlazi na rane penzije i visoke otpremnine, koje neretko dosežu šestocifrene iznose.
Na ove programe imaju pravo i strani radnici koji rade u Nemačkoj, uključujući i Srbe, pod uslovom da su zaposleni direktno u ovim kompanijama i da ispunjavaju kriterijume staža i starosti.
Visoke otpremnine i rane penzije
Programi izlaska iz kompanija postali su izuzetno izdašni – od ranog penzionisanja do znatnih otpremnina i skraćenog radnog vremena koje se dodatno isplaćuje.
Primer izračuna:
Za 50-godišnjeg rukovodioca s platom od oko 9.000 evra mesečno i preko 20 godina staža, otpremnina može premašiti 400.000 evra.
Zaposleni sa nižim platama i 10 godina staža mogu dobiti oko 47.000 evra, a posle 20 godina do 100.000 evra.
Isto važi i za strane radnike koji su u nemačkom radnom odnosu — uključujući Srbe — jer se otpremnine obračunavaju po istim pravilima za sve zaposlene.
Velike uštede smanjenjem radne snage
Kompanije planiraju ogromne uštede upravo kroz smanjenje broja zaposlenih. Desetine hiljada radnika dobile su mogućnost izlaska kroz dobrovoljne programe.
Primer:
Rukovodilac od 55 godina sa bruto platom od 9.000 evra i 30 godina staža može dobiti i 500.000 evra otpremnine.
Čak i mlađi zaposleni, npr. 35-godišnjak sa platom od 6.000 evra, mogli su da ostvare oko 100.000 evra.
Ove ponude dostupne su svim zaposlenima, bez obzira na državljanstvo.
Dodatni bonusi za brzi odlazak
U nekim kompanijama nude se i “sprinter bonusi” za one koji odmah pristanu na odlazak. Zaposleni sa 35 godina radnog staža mogli su dobiti i 52,5 mesečnih plata — što kod plate od 8.000 evra iznosi oko 420.000 evra.
Zašto se ovo dešava? Recesija i borba za smanjenje troškova
Glavni razlog je dugotrajna recesija u Nemačkoj, zbog koje su firme prinuđene da režu troškove i smanjuju broj zaposlenih. Od početka 2024. godine troškovi restrukturiranja premašili su 16 milijardi evra.
Ifo institut: tržište rada i dalje slabo
Ifo institut upozorava da je tržište rada oslabljeno, a barometar zapošljavanja u novembru pao na 92,5 poena.
Najveći pad je u ugostiteljstvu, dok se u savetodavnim uslugama očekuje rast zapošljavanja.
Nemačke kompanije ogromne sume ulažu u otpremnine, rane penzije i smanjenje radne snage.
Ovaj trend najviše pogađa starije i skuplje radnike, ali istovremeno predstavlja veliku priliku:
Srbi koji rade u Nemačkoj i ispunjavaju uslove mogu da dobiju potpuno iste – i veoma visoke – iznose otpremnina kao i nemački radnici.
(Telegraf Biznis/Fenix)