Mnogi su ostali u ČUDU nakon ovog izveštaja: Ovo je učinak američke ekonomije pod Trampom

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Tanjug/AP

Američka ekonomija je ubrzala tempo rasta tokom tri meseca zaključno sa septembrom, zahvaljujući porastu potrošnje i povećanju izvoza. Najveća svetska ekonomija rasla je po godišnjoj stopi od 4,3%, u odnosu na 3,8% u prethodnom kvartalu. To je bilo bolje od očekivanja i predstavlja najsnažniji rast u poslednje dve godine.

Izveštaj, čije je objavljivanje bilo odloženo zbog zatvaranja vlade SAD, osvetljava ekonomiju pogođenu dramatičnim promenama u trgovinskoj i imigracionoj politici, kao i upornom inflacijom i smanjenjem državne potrošnje.

Ipak, iako su te promene izazvale nagle pomake u pojedinim oblastima, poput uvoza i izvoza, osnovna ekonomija je zadržala snažan zamah, nadmašivši brojne prognoze.

„Ovo je ekonomija koja je prkosila tmurnim očekivanjima praktično od početka 2022. godine“, rekao je Aditja Bav (Aditya Bhave), viši ekonomista Bank of America.

U razgovoru za BBC-jev program „Business Today“, Bav je ekonomiju opisao kao „veoma, veoma otpornu“.

„Ne vidim razlog zašto se to ne bi nastavilo i u budućnosti“, dodao je.

Ukupan rast u trećem kvartalu bio je znatno jači od očekivanog, s obzirom na to da je većina analitičara predviđala godišnji tempo od oko 3,2%.

Rast je bio podstaknut ličnom potrošnjom, koja je rasla po godišnjoj stopi od 3,5%, u poređenju sa 2,5% u prethodnom kvartalu, uprkos usporavanju tržišta rada, jer su domaćinstva više trošila na zdravstvene usluge.

Uvoz, koji se računa kao negativna stavka u rastu BDP-a, nastavio je da opada, što odražava talas carina na robu koja ulazi u SAD, koje je predsednik Donald Tramp (Donald Trump) najavio ovog proleća.

Istovremeno, izvoz se oporavio, nakon naglog pada, i porastao za 7,4%. Državna potrošnja se takođe oporavila, prvenstveno zahvaljujući rashodima za odbranu.

Ovi dobici su pomogli da se nadoknadi usporavanje poslovnih investicija, uključujući ulaganja u intelektualnu svojinu, kao i slabost tržišta nekretnina, koje se suočava sa i dalje visokim kamatnim stopama, pogoršanom priuštivošću stanovanja i ograničenom ponudom.

Majkl Pirs (Michael Pearce), glavni ekonomista za SAD u Oxford Economicsu, rekao je da je ekonomija dobro pozicionirana za 2026. godinu, kada bi trebalo da se osete efekti smanjenja poreza i nedavnih poteza američke centralne banke da snizi kamatne stope.

U objavi na društvenim mrežama, Tramp je proslavio ove rezultate, tvrdeći da su njegove carine ključni razlog rasta. To je učinio u trenutku kada opada poverenje potrošača, a ankete ukazuju na nezadovoljstvo njegovim upravljanjem ekonomijom.

Međutim, pojedini analitičari upozoravaju da bi rast cena s kojima se suočavaju neka domaćinstva mogao otežati održavanje neuobičajeno snažnog tempa rasta iz poslednjeg kvartala.

Tokom tri meseca do septembra, indeks cena lične potrošnje, koji je preferirani pokazatelj inflacije Federalnih rezervi (FED), porastao je za 2,8%, u poređenju sa 2,1% u prethodnom kvartalu, navodi se u izveštaju.

Analitičari ističu da ova povećanja cena najviše pogađaju domaćinstva sa niskim i srednjim prihodima, dok domaćinstva sa višim prihodima nastavljaju da troše bez većih ograničenja.

(Telegraf Biznis)