BiH bi uskoro mogla postati član SEPA-e: Šta to znači i zašto je važno

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Pixabay/kabaretka

Bosna i Hercegovina je prethodnih godina godišnje gubila oko 100 miliona evra jer nije deo SEPA-e, jedinstvenog područja plaćanja u eurima. Članstvo u SEPA-i donelo bi jednak tretman bh. građana i firmi u domaćim i prekograničnim transakcijama sa državama koje već pripadaju ovom sistemu. To znači niže naknade za dolazne i odlazne transfere, što bi građanima i privredi donelo značajne uštede. Svetska banka procenjuje da su naknade u zemljama van SEPA-e i do šest puta veće nego u državama članicama.

Gde je BiH sada i šta je potrebnoU protekloj godini napravljeni su značajni pomaci, pa postoji velika šansa da BiH uskoro postane član SEPA-e. Centralna banka BiH je spremna za apliciranje, ali je neophodno da entitetski parlamenti usvoje određene zakone i izmene u narednih mesec ili dva.

U Federaciji BiH Vlada je već usvojila reformski paket, koji uključuje:

  • Zakon o platnim uslugama,
  • Zakon o elektronskom novcu,
  • Zakon o računima za plaćanje,
  • Izmene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga,
  • Izmene i dopune Zakona o bankama,
  • Izmene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.

Ovim propisima Federacija stvara pravni okvir za digitalna plaćanja, jača zaštitu korisnika i obezbeđuje stabilnost finansijskog sistema, čime se postavljaju ključni uslovi za članstvo u SEPA-i.

I u Republici Srpskoj zakoni su poslati u parlamentarnu proceduru, a Narodna skupština RS-a treba da ih razmotri. Kada oba entitetska parlamenta usvoje neophodne izmene, BiH će moći da aplicira za SEPA-u i tako olakša transfer novca, ostvarujući godišnju uštedu od oko 100 miliona evra.

Siva lista Moneyvala ne blokira SEPA-uPrijetnja da BiH završi na “sivoj listi” Moneyvala zbog nekih državnih zakona ne znači da će biti uskraćena za članstvo u SEPA-i. Može usporiti proces, ali ne diskvalifikuje državu.

Da bi izbegla sivu listu, BiH treba da:

  • usvoji Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine,
  • pojača sankcije protiv pranja novca,
  • uspostavi registar vlasnika firmi u oba entiteta.

Ukoliko BiH završi na sivoj listi, ekonomske aktivnosti bi bile usporene zbog strožijih finansijskih kontrola, što bi posebno pogodilo bankarski sektor i povećalo reputacioni rizik države.

(Telegraf Biznis/Klix)