Blokada transporta nafte u Ormuskom moreuzu: Kako utiče na globalne cene i Srbiju

Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Shutterstock/artemegorovv

Ormuski moreuz je jedan od najvažnijih morskih transportnih pravaca na svetu, jer preko njega prolazi oko 20% globalne potrošnje nafte. Svaka poremećena plovidba kroz ovaj kanal odmah ima efekat na međunarodno tržište nafte i derivata.

1. Ograničena ponuda i rast cena

Kada brodovi ne mogu da prođu kroz moreuz, dolazi do poremećaja u snabdevanju. Naftni proizvodi koji su namenjeni evropskim, azijskim i američkim tržištima kasne ili se preusmeravaju na duže, skuplje rute. Ovo ograničenje ponude dovodi do trenutnog rasta cena sirove nafte na globalnim berzama, jer potražnja ostaje visoka, dok količina dostupna za isporuku opada.

Na primer, zbog trenutne blokade, cena brenta na svetskom tržištu skočila je iznad 119 dolara po barelu, što je najviši nivo u poslednjih nekoliko meseci.

2. Efekat na cene derivata

Posledice na rafinerije i distributere goriva su gotovo instantne. Veleprodajne cene evrodizela i benzina rastu, jer rafinerije moraju da kupe sirovu naftu po višoj ceni. Uslovno rečeno, svaki dolar rasta cene nafte povećava troškove goriva za krajnje potrošače.

Dizel i benzin postaju skuplji na pumpama čak i u zemljama koje ne zavise direktno od transporta kroz Ormuski moreuz, zbog globalne povezanosti tržišta.

Zemlje sa slabijom energetskom samodovoljnošću, poput Srbije, osećaju posledice odmah.

3. Fiskalna politika i zaštita potrošača

Srbija trenutno pokušava da ublaži šok za građane smanjenjem akciza. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović je naglasila da je „realna cena“ dizela preko 226 dinara, a benzina oko 188 dinara, dok maloprodajne cene ostaju niže zahvaljujući državnoj intervenciji.

Ovo znači da država privremeno subvencioniše deo troška, sprečavajući nagli inflatorni udar. Međutim, ako blokada potraje, ovaj mehanizam postaje sve skuplji i teže održiv.

4. Dugoročne posledice

Svaka dugotrajna kriza u transportu nafte pokazuje energetsku ranjivost Srbije, koja uvozi većinu goriva.

Traže se rešenja kroz diverzifikaciju snabdevanja, veće rezerve goriva i ubrzanje energetske tranzicije ka obnovljivim izvorima.

(Telegraf Biznis)