NAJVEĆI PRITISAK NA SVET IKAD? Iran uvodi kripto takse za naftne tankere - cene mogu eksplodirati!
Iran će zahtevati da brodarske kompanije plaćaju takse u kriptovalutama za naftne tankere koji prolaze kroz Ormuski moreuz, dok nastoji da zadrži kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem tokom dvonedeljnog primirja.
Hamid Hoseini, portparol Unije izvoznika nafte, gasa i petrohemijskih proizvoda Irana, rekao je za Financial Times da Iran planira da naplaćuje takse svakom tankeru koji prolazi i da vrši proveru svakog broda.„
- Iran mora da prati šta ulazi i izlazi iz moreuza kako bi se osiguralo da se ove dve nedelje ne iskoriste za prebacivanje oružja. Sve može proći, ali procedura će trajati za svaki brod, a Iran ne žuri - rekao je Hoseini, čije udruženje blisko sarađuje sa državom.
Odluke o uslovima prolaska kroz moreuz donosi Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana. Hoseinijeve izjave sugerišu da će Iran zahtevati da svi tankeri koriste severnu rutu uz njegovu obalu, što otvara pitanje da li će brodovi povezani sa zapadnim ili zalivskim državama biti spremni da rizikuju tranzit. Hoseini je naveo da svaki tanker mora mejlom da obavesti vlasti o svom teretu, nakon čega će Iran odrediti iznos takse koja se plaća u digitalnim valutama. Dodao je da tarifa iznosi jedan dolar po barelu nafte, dok prazni tankeri mogu prolaziti bez naknade.
- Kada mejl stigne i Iran završi procenu, brodovima se daje nekoliko sekundi da plate u bitkoinu, čime se osigurava da ih nije moguće pratiti ili zapleniti zbog sankcija - rekao je Hoseini.
Tankeri u Zalivu su u sredu primili radio-poruku upozorenja da će biti meta vojnih udara ukoliko prethodno ne dobiju odobrenje iranskih vlasti.
- Ako bilo koji brod pokuša da prođe bez dozvole, biće uništen- navodi se u poruci na engleskom jeziku, prema snimku koji je podeljen sa FT-om.
Sudbina tranzita kroz moreuz jedno je od najtežih pitanja sa kojima se suočavaju pregovarači dok pokušavaju da privremeno primirje pretvore u dugotrajan mir, pri čemu se iranska želja da zadrži uticaj nad ovim ključnim plovnim putem sukobljava sa snažnim protivljenjem američkih saveznika u Zalivu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je primirje uslovljeno „potpunim, trenutnim i sigurnim otvaranjem Ormuskog moreuza od strane Islamske Republike Iran“, prema objavi na društvenim mrežama. Saopštenje Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana navodi 10 tačaka koje čine osnovu pregovora sa SAD-om, uključujući novi „protokol za siguran prolaz“ kroz moreuz u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama.
Zapadni brodovlasnici su u sredu saopštili da zauzimaju oprezan pristup dok čekaju detalje o tome kako i da li će moreuz ponovo biti otvoren, pri čemu trenutno nijedan brod ne pokušava prolaz osim dva povezana sa Iranom.
Maersk, druga najveća brodarska kompanija na svetu, saopštila je da „hitno radi“ na razjašnjenju uslova.
- Primirje može stvoriti prilike za tranzit, ali još ne pruža potpunu sigurnost u pomorskom saobraćaju - navela je kompanija, dodajući da će nastaviti sa „opreznim pristupom“ i da zasad ne menja konkretne usluge.
Dozvoljavanje Iranu da nastavi da kontroliše ovaj ključni plovni put verovatno će biti neprihvatljivo za zalivske države, uključujući Saudijseu Arabiju, Katar i Ujedinjeni Arapske Emirate. To takođe otvara pitanja za OPEC+, pri čemu analitičari upozoravaju da bi davanje kontrole Iranu nad Ormuzom moglo suštinski promeniti odnos snaga unutar organizacije, dajući Teheranu potencijalni veto nad izvozom rivalskih članica.
Ali Shihabi, komentator blizak saudijskom kraljevskom dvoru, izjavio je da će kraljevina zahtevati „nesmetan“ pristup globalnim tržištima.
- Dozvoliti Iranu bilo kakav oblik kontrole nad moreuzom bila bi crvena linija. Prioritet mora biti nesmetan prolaz kroz moreuz - rekao je Shihabi.
Ključni saudijski naftovod Istok - Zapad, koji kraljevina koristi za preusmeravanje izvoza ka Crvenom moru, pogođen dronom, prema izvorima upoznatim sa situacijom, uprkos primirju. Prema poslednjim podacima, oko 175 miliona barela sirove i prerađene nafte trenutno je ukrcano na 187 tankera u Zalivu, koji bi sada mogli početi kretanje, u zavisnosti od situacije u moreuzu. Direktori iz industrije procenjuju da između 300 i 400 brodova čeka da napusti Zaliv čim prolaz bude bezbedan, pri čemu je jedan situaciju opisao kao „parking“.
Nekoliko trgovaca smatra da će situacija narednih dana ličiti na sistem razvijen u protekle dve nedelje, u kojem se manjem broju brodova koje Iran odobri dozvoljava prolaz određenom rutom.Tokom sukoba to se uglavnom odnosilo na brodove koji su ranije poslovali sa Iranom i nisu bili povezani sa SAD-om, Izraelom ili zalivskim državama koje su pružale logističku podršku napadima.
Martin Keli, direktor savetovanja u pomorskoj obaveštajnoj grupi EOS Risk, rekao je da „nema šanse“ da se zaostatak brodova koji čekaju izlazak reši u roku od dve nedelje. Prema njegovim rečima, kroz moreuz bi dnevno moglo prolaziti oko 10 do 15 brodova, jer je proces „prilično dugotrajan“, što je značajan pad u odnosu na oko 135 brodova dnevno pre rata.
(Telegraf Biznis/Kamatica)