Hrvati u PANICI, slede najgadnije posledice Trampovog rata do sada: Sve će se dogoditi već do leta
Hrvatska se suočava sa novim talasom poskupljenja, a glavni razlog za rast cena je energetska kriza izazvana sukobom između SAD i Irana. Zbog blokade transporta nafte i gasa kroz Hormuški moreuz, cena nafte je naglo skočila, što se već odražava na inflaciju i troškove života.
Hrvatska narodna banka još u martu upozorila je da bi inflacija mogla ozbiljno da poraste. Tada su procene govorile da bi, u lošijem scenariju, mogla da dostigne 5,6 odsto, a u najgorem čak sedam procenata. Međutim, situacija se pogoršala brže nego što se očekivalo.
Inflacija je u februaru iznosila 3,8 odsto, u martu je porasla na 4,8, a u aprilu skočila na 5,8 procenata. To znači da su cene za samo dva meseca naglo ubrzale rast.
Ministar finansija Tomislav Ćorić priznao je da je ovakav razvoj događaja očekivao. Kao glavni razlog naveo je rast cena energenata, ali je posebno upozorio da su poskupele i usluge, što bi moglo negativno da utiče i na turističku sezonu.
Rat između SAD i Irana poremetio je sve ranije ekonomske prognoze. Vlada Hrvatske, HNB i Evropska komisija ranije su očekivali da inflacija ove godine neće prelaziti 3,6 odsto, ali su nova globalna dešavanja potpuno promenila situaciju.
Cena barela nafte trenutno je oko 120 dolara, što je dvostruko više nego početkom godine. Stručnjaci upozoravaju da se tržište energenata neće brzo oporaviti čak i ako uskoro dođe do smirivanja sukoba.
Ekonomista Velimir Šonje procenjuje da bi inflacija tokom leta mogla da dostigne čak osam procenata.
To je veliki problem za Hrvatsku jer tokom letnje sezone raste potrošnja zbog dolaska turista, a veća potrošnja dodatno podiže cene.
Građani posledice već osećaju svakodnevno. Poskupljuju restorani, trgovine, frizerske i druge uslužne delatnosti. Rastu i cene odeće, obuće, nameštaja i bele tehnike.
Iako su cene hrane u aprilu uglavnom stagnirale u odnosu na mart, i dalje su znatno više nego prošle godine. Zbog skupljeg goriva i đubriva očekuju se i nova poskupljenja mesa, mlečnih proizvoda i pekarskih proizvoda.
Ekonomisti upozoravaju da građani postaju siromašniji čak i ako im plata ostaje ista. Ako zarade nisu porasle najmanje šest procenata, njihova realna kupovna moć je manja nego ranije.
Problem je i to što novac na štednji gubi vrednost jer inflacija raste brže od kamata koje banke nude.
Dodatni udar mogao bi da dođe kroz veće račune za struju i gas. Ministar Ćorić nagovestio je moguće ukidanje subvencija za energente, dok Vlada razmatra nove mere pomoći samo za najugroženije građane.
Sve ovo predstavlja ozbiljan izazov za premijera Andreja Plenkovića i Vladu Hrvatske, koja je godinama tvrdila da uspešno drži inflaciju pod kontrolom.
Pred Hrvatskom je, po svemu sudeći, veoma teško leto, uz nastavak rasta cena i dodatni pad životnog standarda građana.
(Telegraf Biznis/Dnevno)