Žene gube stotine evra godišnje zbog skrivanja plata: Neki poslodavci ne odustaju od ove prakse

D. K.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Žene koje rade u malim i srednjim preduzećima (MSP) širom EU mogle bi godišnje zarađivati između 465 i 700 evra više zahvaljujući novoj Direktivi o transparentnosti plata

Foto-Ilustracija: Shutterstock

Žene koje rade u malim i srednjim preduzećima (MSP) širom EU mogle bi godišnje zarađivati između 465 i 700 evra više zahvaljujući novoj Direktivi o transparentnosti plata. Međutim, pojedine poslovne grupe oštro se protive obavezama za izveštavanje o platama.

Rodna razlika u platama – i dalje prisutna

Prema podacima Evrostata, žene u EU su 2023. godine u proseku zarađivale 12% manje od muškaraca. Direktiva o transparentnosti plata, koju sve članice EU moraju uključiti u svoje zakone do juna 2026. godine, ima za cilj da smanji ovaj jaz.

Međutim, pojedine poslovne organizacije zahtevaju da se obaveza izveštavanja ograniči samo na firme sa manje od 50 zaposlenih, dok bi kompanije sa 100 do 250 radnika bile izuzete iz ovog pravila.

Gubitak od 4,8 do 7,2 milijarde evra godišnje?

Prema izračunu Evropske konfederacije sindikata (ETUC), ako bi transparentnost plata bila blokirana, žene u EU bi izgubile najmanje 4,8 milijardi evra godišnje, a taj gubitak bi mogao dostići i 7,2 milijarde evra. To znači 465 do 700 evra manje po ženi godišnje.

Iako su doneti propisi koji bi trebalo da poboljšaju situaciju, transparentnost plata u oglasima za posao je i dalje izuzetno niska u nekim najvećim evropskim ekonomijama. Na primer, u Nemačkoj je manje od 20% oglasa sadržalo informacije o platama, pokazala je analiza platforme Indeed.

Foto: Shutterstock

Da li EU može da uvede jače mere?

Izabel Šoman, zamenica generalnog sekretara ETUC-a, pozvala je Evropsku komisiju da uključi konkretne mere za osiguravanje jednakih plata u svom budućem Akcionom planu za ženska prava.

„Jednakost se temelji na transparentnosti. Što više svetla bacimo na diskriminaciju, to ćemo više moći da preduzmemo konkretne akcije protiv nje“, rekla je Šoman.

ETUC ističe da kompanije sa 100 do 250 zaposlenih, koje bi mogle biti izuzete iz obaveze transparentnosti, zapošljavaju preko 10 miliona žena širom Evrope.

Poslovni lobi protiv transparentnosti plata

Evropska poslovna organizacija BusinessEurope lobira da većina kompanija bude izuzeta iz obaveze prijavljivanja razlike u platama između muškaraca i žena.

U svom izveštaju „Smanjenje regulatornog opterećenja za jačanje konkurentnosti EU“, BusinessEurope predlaže da se iz obaveze izveštavanja isključe sve firme sa manje od 250 radnika.

„Podržavamo razumne mere za smanjenje rodne razlike u platama, ali direktiva o transparentnosti nameće previše birokratskih obaveza i nerazumljive zahteve preduzećima, što neće doprineti jednakosti plata,“ rekli su predstavnici BusinessEurope-a.

Foto: Shutterstock

Gde je transparentnost plata najniža?

Podaci platforme Indeed pokazuju da je Velika Britanija lider u transparentnosti plata, sa 70% oglasa koji uključuju informacije o zaradama.

U Francuskoj je taj procenat 51%, dok se u Holandiji i Irskoj kreće između 40% i 45%.

Međutim, Nemačka (16%) i Italija (19%) značajno zaostaju, sa manje od 20% oglasa koji sadrže informacije o platama.

Zašto su razlike tako velike?

Lisa Fajst, ekonomistkinja iz Indeed Hiring Lab-a, objašnjava da različita kultura pregovaranja o platama igra ključnu ulogu.

„Način na koji su uređeni tržišta rada i institucije koje regulišu plate u velikoj meri utiču na transparentnost plata,“ rekla je Fajst za Euronews Business.

Takođe, muškarci i žene nemaju jednake pregovaračke pozicije – žene i druge marginalizovane grupe često nemaju pristup neformalnim mrežama i trpe kaznene posledice ako pregovaraju previše agresivno.

Gde su najskrivenije plate?

Podaci Indeed-a pokazuju da su plate najmanje transparentne u visoko plaćenim sektorima.

Najveća transparentnost je zabeležena u sektorima poput:
- Čišćenja i održavanja
- Transporta
- Obrazovanja
- Ugostiteljstva i prehrambenih usluga.

Foto: Shutterstock

Nasuprot tome, plate su najmanje transparentne u sektorima poput:
- Industrijskog inženjeringa
- Razvoja softvera
- Prava
- Projekt menadžmenta

U Francuskoj, na primer, 68% oglasa za nisko plaćene poslove uključuje informacije o platama, dok je kod visokoplaćenih pozicija taj procenat samo 39%.

U Irskoj, ovaj jaz je još izraženiji – 57% oglasa sa niskim platama je transparentno, dok je kod visoko plaćenih poslova taj procenat samo 18%.

(Telegraf Biznis)