Ugledao zapuštenu kuću u centru, našao vlasnika, pa skovao plan za kupovinu: Usledio je "šamar"
Koliko danas vredi komad zemlje u Zagrebu, posebno u traženim kvartovima poput Trešnjevke, pitanje je koje muči mnoge, a jedna objava na Reditu otvorila je raspravu koja pokazuje koliko je tržište nekretnina postalo nepredvidivo i koliko su cene poslednjih godina "skočile u nebo".
"Šetao sam danas Trešnjevkom malo duže nego obično i video super zemljište sa nekom malom zapuštenom kućom, ali pre bih rekao barakom. Mislio sam prvo da je tipična hrvatska priča i da ima 12 vlasnika, ali sam u katastru video da je vlasnik samo jedna osoba 1/1. Našao sam vlasnika na internetu i čak njegovu mejl adresu i javio bih mu se da dogovorim kafu i rekao bih, naravno, da sam zainteresovan za kupovinu i ponudio bih novac, ali opet ga ne želim uvrediti nekim malim iznosom, a ne znam kako se kreću cene jer na Njuškalu ima svega. Veličina zemljišta je 690 m² i uz glavni put je", opisao je autor objave potencijalno "reku priliku", odnosno zemljište sa jednim vlasnikom, bez uobičajenih imovinsko-pravnih komplikacija koje često prate takve nekretnine u Zagrebu.
Upravo ga je to podstaklo da razmisli o kupovini, no ubrzo je naišao na problem sa kojim se susreće sve veći broj potencijalnih kupaca, a to su potpuna nesrazmera i nejasnoće oko cena, pa je na Redit došao po savet. U komentarima su ubrzo počele da se nižu procene koje jasno pokazuju koliko tržište varira u zavisnosti od mikrolokacije i potencijala gradnje, a većina se složila kako je ovde reč o izuzetno vrednoj lokaciji.
"Ovo ide i preko pola miliona evra"
"Ako je centralni deo Trešnjevke… vrednost takvog zemljišta može biti između 400.000 i 600.000 evra."
Cene skaču zbog gradnje višestambenih zgrada, a mikrolokacija i uslovi određuju ogromna odstupanja. Drugi su bili još direktniji: "Ovo preko pola miliona ide."
Pritom su mnogi naglasili da sama kvadratura ne znači puno, već je ključ u potencijalu gradnje.
"Investitor ne kupuje 690 m² trave nego potencijalnu prodajnu kvadraturu."
Oglas koji je šokirao i autora
Koliko su cene ekstremne, pokazuje i jedan konkretan primer koji su korisnici podelili u raspravi. Reč je o oglasu iz 2024. godine za zemljište na Trešnjevci površine 644 kvadrata, smeštenom u Trakošćanskoj ulici – svega dvestotinjak metara od Trešnjevačkog trga.
Tražena cena tada je bila čak 1.235.000 evra, a reč je bila o parceli pogodnoj za gradnju stambene zgrade do 1.900 kvadrata bruto površine, sa postojećim objektima i kompletnom infrastrukturom, što objašnjava interes investitora.
"Isuse", usledila je reakcija autora objave, kratka i iskrena. Nakon tog primera, mnogi su dodatno spustili očekivanja potencijalnog kupca. "Očekuj da će tražiti 200 hiljada evra ako je kuća za rušenje."
No čak i to neki smatraju optimističnim scenarijem. "200 bi bio dobar ulov."
"Nakon što na kafi daš svoju ponudu od 200k, šanse da uspeš su otprilike jednake kao da odeš da tražiš posao iz snova."
Investitori već kucaju na vrata
Deo korisnika upozorio je da vlasnici takvih parcela retko ostaju "neotkriveni".
"Ti stvarno misliš da investitori već nisu pokucali tom čoveku na vrata? Pogledaj Trešnjevku, samo niču nove zgrade."
Upravo to objašnjava zašto cene rastu – ne kupuje se zemljište za kuću, nego za potencijal višestambene gradnje.
U moru komentara izdvojio se i jedan koji daje konkretan savet kako uopšte pristupiti vlasniku.
"Nemoj kretati sa cenom, kreni sa pitanjem prodaje li uopšte. Bolje kratko i normalno: biste li uopšte razmatrali prodaju… nego odmah gađati brojkom."
Uz to upozorava da treba proveriti sve, od zemljišnih knjiga do mogućnosti gradnje, jer cena zavisi od mnogo više stvari nego od same površine.
"Možda ipak prođe"
Uprkos svim upozorenjima, autor objave nije odustao od svoje namere.
"Vodim se idejom da nikad ne znaš, možda ako si normalan i ponudiš keš neke stvari i prođu."
Na kraju, mnogi su se složili da jasnih pravila više nema.
"Ignoriši Redit, Fejsbuk i Njuškalo… niko nema blage veze koliko šta vredi", zaključili su.
Naime, u praksi, cena zemljišta na Trešnjevci zavisi od mikrolokacije, pristupa, mogućnosti gradnje i interesa investitora, zbog čega razlike u procenama mogu biti ogromne.
(Telegraf Biznis/Jutarnji)