Kad se ugasi vatra, ostaju milioni štete: Kako da zaštitite imovinu od požara i ko sve snosi troškove

Vreme čitanja: oko 6 min.

Printskrin: Instagram/Valjevo_live

Požar u zgradi je jedan od najneprijatnijih događaja, koji može da pogodi vlasnike nekretnina, a poslednjih dana u Srbiji je bilo nekoliko slučajeva u kojima je došlo do požara ili je vatra zaustavljena praktično stanarima ispod prozora.

Kada se vatrogasci izbore sa vatrenom stihijom ostaju mnoga pitanja i problemi, jer se posledice ovog traumatičnog događaja ne ogledaju samo u trenutnom popisu stvari koje su uništene, već i kroz izazove za finansiranje rekonstrukcije objekta, jer povratak u prvobitno stanje može trajati mesecima.

Profesionalni upravnik Ljubiša Banovački kaže za 4zida da je najvažnija preventiva, da do požara ne bi došlo, i poručuje i da svaka zgrada mora da ima hidrante i ispravne protivpožarne aparate.

- Postoje ovlašćene firme koje rade šestomesečne preglede postojeće opreme, tako da su oni svi atestirani i spremni. U starim zgradama, u kojima najčešće nema protivpožarih aparata ili hidrantske mreže, obaveza upravnika je da se angažuju da se ugrade aparati za gašenje požara i metalni ormarići - objašnjavaju Banovački.

Roštiljanje na terasi i spremanje zimnice najveći rizici tokom leta

On napominje da su rizici od požara tokom zimskih meseci mnogo veći, ali da i tokom leta ima situacija koje mogu da budu opasne.

- Dešava se da neko hoće da pravi roštilj na terasi, na krovu zgrade ili u dvorištu gde je trava. Odlukom Grada Beograda zabranjen je otvoreni plamen u stambenim zajednicama. Sada dolazi vreme zimnice i peku se paprike, pa ljudi znaju da se zanesu i založe vatru na terasi. Najčešći požari su ipak zbog kvara elektroinstalacija - kaže profesionalni upravnik.

On napominje da klime ne prave veliki problem, jer nisu tako veliki potrošači kao TA peći i da su projektovane tako da nisu mnogo rizične, ako se postave tačno po propisima.

- Trebalo bi s vremena na vreme pogledati table gde su strujomeri, da nema nekog velikog opterećenja, ali na celoj zgradi, na zajedničkim potrošačima uglavnom tokom leta nema toliko velikog opterećenja, jer su ljudi i na godišnjim odmorima i uglavnom je manje kritičan period ovaj kada su temperature 40 stepeni, nego tokom zime - navodi Banovački.

Kada do požara dođe, prva obaveza profesionalnog upravnika nakon što vatrogasci napuste objekat je da traži zapisnik MUP-a, zbog prijave štete osiguravajućem društvu, u roku od tri dana.

Ko plaća štetu od požara i zašto je važno osiguranje zgrade?

Finansiranje rekonstrukcije je najveći izazov, odnosno kako nabaviti pare da se zgrada vrati u prvobitno stanje. Ako zgrada nije osigurana, potrebno je naći alternativne izvore finansiranja, što je poprilično teško.

- Što se tiče štete, nju jedino mogu da nadoknade osiguravajuće kuće. Stambene zajednice mogu da osiguraju zajedničke delove zgrade, hodnike, krovove i liftove i ukoliko dođe do neke štete ona može da se refundira od osiguranja. Takođe, stanari mogu pojedinačno da osiguraju. Onda automatski, ako dođe do neke štete, od požara, do pucanja cevi ili nekog sličnog kvara, možete da se naplatite ili od zgrade ili od stanara koji je to prouzrokovao - objašnjava profesionalni upravnik.

On kaže da se u zgradama koje nisu osigurane, najčešće dešava da vlasnik mora da tuži stambenu zajednicu, jer stanari najčešće nisu toliko solidarni da zajednički plate štetu.

- Važno je pre potpisivanja ugovora sa osiguravajućom kućom da definišete šta želite. Oni imaju svoje pakete, ali je važno da se pročitaju i velika i mala slova, pre potpisivanja ugovora. To su uglavnom zaštita od poplave, požara, za lift od udara groma, sve je tačno definisano. Ukoliko se neko seli i razbije vrata lifta, to osiguranje neće platiti - ukazuje Ljubiša Banovački.

NBS o faktorima koji utiču na cenu osiguranja

U Narodnoj banci Srbije kažu da raspoloživi podaci ukazuju na pozitivan trend u periodu od 2021. do 2025. godine, ali da postoji značajan prostor za dalji razvoj ovog vida osiguranja, jer vlasnici imovine često tek nakon nastanka velike štete postanu svesni koliki finansijski teret takav događaj može predstavljati. Premija u posmatranom petogodišnjem periodu beleži dvocifren prosečan rast od 13 odsto, dok je kod rešenih šteta taj rast 20%.

U NBS za 4zida kažu da je u 2021. godini bilo zaključeno 222.680 ugovora ovog osiguranja, sa ukupnom premijom od 7 milijardi dinara i rešenim štetama u iznosu od 1,7 milijardi dinara, dok je u 2025. godini zaključeno 289.412 ugovora, sa premijom od 11,5 milijardi dinara i rešenim štetama u iznosu od 4,9 milijardi dinara.

- Rizik od požara je najčešće obuhvaćen osiguranjem imovine od požara i drugih opasnosti, ali se može ugovoriti i u okviru kombinovanog osiguranja domaćinstava. Osiguranjem se može obuhvatiti objekat - porodična kuća, stan, vikendica ili pomoćni objekat, ali i stvari koje se u njemu nalaze. U zavisnosti od ponude društava za osiguranje, polisa može da uključi i dodatna pokrića za druge rizike, poput poplave, bujice, oluje, izliva vode i slično - objašnjavaju u NBS.

U centralnoj banci napominju da cena osiguranja zavisi od vrednosti i karakteristika imovine, njene površine i lokacije, izabranih rizika i visine osigurane sume, tako da ne postoji jedinstvena cena koja važi za sve vlasnike nekretnina. Premija se može plaćati odjednom ili u ratama.

- Prilikom izbora osiguranja, međutim, visina premije ne bi trebalo da bude jedini kriterijum. Mnogo je važnije proveriti šta ugovor o osiguranju zaista pokriva - koji su rizici obuhvaćeni, na koji iznos je imovina osigurana i koja ograničenja i isključenja postoje. Samo na taj način vlasnik može da bude siguran da će mu osiguranje pružiti odgovarajuću finansijsku zaštitu kada mu je ona najpotrebnija - ukazuju u NBS.

Šta je ključno kod izbora osiguranja?

Kod osiguranja imovine posebno je važno da građani pre zaključenja ugovora pažljivo pročitaju obaveštenje o predugovornim informacijama i uslove osiguranja i provere šta je ugovorom o osiguranju zaista pokriveno.

- Činjenica da je reč o "osiguranju od požara" sama po sebi ne znači da će svaka šteta koja je na bilo koji način povezana sa požarom biti automatski nadoknađena. Odlučujuće je šta je konkretnim ugovorom ugovoreno, koji su rizici obuhvaćeni osiguravajućim pokrićem, kao i koja ograničenja i isključenja važe. Zato je važno da korisnik pre zaključenja ugovora o osiguranju postavi sva pitanja koja ima, zatraži objašnjenje nejasnih odredaba i proveri šta konkretno dobija za premiju koju plaća - poručuju iz NBS i napominju da korisnik osiguranja koji nije zadovoljan postupanjem društva za osiguranje najpre ima mogućnost da podnese pismeni prigovor samom društvu, a ako nije zadovoljan odgovorom ili mu odgovor nije dostavljen u propisanom roku, korisnik se može obratiti Narodnoj banci podnošenjem prigovora, a može podneti i predlog za pokretanje postupka posredovanja, odnosno medijacije.

Šta kada nekretnina nije bila osigurana?

Ako imovina nije bila osigurana, vlasnik ne može ostvariti naknadu po osnovu ugovora o osiguranju, ali u određenim situacijama može postojati pravo na naknadu po drugom pravnom osnovu.

- Ako je požar nastao usled radnje ili propusta drugog lica koje je odgovorno za nastalu štetu, vlasnik može zahtevati naknadu od tog lica, u skladu sa opštim pravilima i odgovornostima za štetu. Ako, međutim, ne postoji odgovorno treće lice, a imovina nije bila osigurana, finansijski teret nastale štete po pravilu ostaje na vlasniku.

Upravo zato osiguranje ima poseban značaj - ono obezbeđuje finansijsku zaštitu od posledica nepredviđenih događaja koji bi mogli predstavljati značajno opterećenje za kućni budžet - poručuju iz NBS.

(Telegraf Biznis/4zida)