Ako se pitate u šta da ULAŽETE - ovo će vam biti jasan ODGOVOR: Nikad SKUPLJE!
Cene zlata dostigle su danas nove rekordne nivoe nakon što je američka vlada ušla u prvu obustavu rada u gotovo sedam godina, jer poslanici nisu uspeli da postignu dogovor o budžetu.
Tajming obustave je ključan, jer će objava važnih podataka o zapošljavanju biti odložena, što stvara dodatnu nesigurnost pred sledeći sastanak Federalnih rezervi (Fed), piše CNBC.
Pošto nema jasnog puta ka dogovoru, neizvesno je i koliko će obustava trajati. Podsetimo, tokom prvog mandata Donalda Trampa dogodila se delimična obustava rada koja je trajala 34 dana – najduža u istoriji.
Usred te neizvesnosti, rizična imovina gubi na vrednosti, dok je zlato – koje se smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomskih i geopolitičkih turbulencija – nastavilo snažan rast i ove godine dostiglo 39. rekordnu vrednost. Cena spot zlata iznosila je 3.893,06 dolara po unci, dok su američki terminski ugovori za zlato s isporukom u decembru porasli na 3.918,10 dolara.
Zlato od 4.000 dolara?
– Status zlata kao sigurnog utočišta dobro je poznat, ali nezaustavljiv rast cene poslednjih godina je zapanjujući – rekao je za CNBC Majkl Fild, glavni strateg za akcije u Morningstaru.
On dodaje da je pokretač poslednjeg skoka cena bila obustava rada američke vlade, ali da je to bila samo „kap koja je prelila čašu“.
– Dva velika sukoba, politička nestabilnost u Francuskoj, novoobjavljene carine – sve to stvara vrlo nestabilnu sliku za investitore. A kada stvari postanu teške, zlato dobija na vrednosti – kaže Fild.
Filip Žizels, glavni strateški direktor u BNP Paribas Fortis, već dugo zastupa stav da zlato može probiti granicu od 4.000 dolara, a sada smatra da može ići i dalje, prenosi Index.hr.
– Zlato se brzo približava ciljanoj ceni od 4.000 dolara koju smo postavili pre godinu i po dana. Tada je rast bio vođen isključivo kupovinom centralnih banaka, dok su investitori prodavali, a sada su se i investitori uključili, što je ubrzalo rast – ističe Žizels.
Investitori traže beg iz klasičnih strategija
Žizels dodaje da, usred stalne neizvesnosti, volatilnosti i tvrdokorne inflacije, investitori sve više traže diverzifikaciju od klasičnog portfelja 60/40 ka „materijalnoj imovini“ poput zlata.
– Još smo vrlo rano u igri, jer zlato i ulaganja u zlato čine jedva 2% prosečnog svetskog investicionog portfelja. Ako koristim bejzbol terminologiju, tek smo u drugom ili trećem „iningu“. Cena od 4.000 dolara neće biti kraj, već tek početak najvećeg rasta tržišta plemenitih metala u istoriji – rekao je on.
U belešci klijentima u sredu ujutru, Džoni Teves, strateginja UBS-a, takođe je naglasila da je zlato i dalje nedovoljno zastupljeno u portfeljima.
Usporavanje rasta tek krajem 2026. godine
– Očekujemo nastavak uzlaznog trenda u narednim kvartalima, podstaknut većim interesovanjem investitora i širenjem baze ulaganja u zlato. Slabost dolara i padajuće realne kamatne stope, uz ciklus popuštanja Feda, biće povoljni faktori – navela je Teves.
Dodala je da UBS očekuje usporavanje rasta cene krajem 2026. godine, pred završetak ciklusa popuštanja Feda i poboljšanje ekonomskih uslova.
– Ipak, zlato dobija novu ulogu kao ključni deo strateških investicionih alokacija, pa očekujemo da će svaka korekcija biti ograničena i da će se cene dugoročno stabilizovati na istorijski višim nivoima – zaključila je Teves.
(Telegraf Biznis)