Da li Bitkoin i dalje prati svoj stari ciklus ili je počela nova tržišna era?

N. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Privatna arhiva, CoinDesk

Godinama je Bitkoin objašnjavan kroz jednostavnu i utešnu priču. Svakih nekoliko godina, prepolovljenje je smanjivalo novu ponudu, cene su naglo rasle, uzbuđenje je dostiglo vrhunac, a zatim je usledila bolna korekcija. Ovaj obrazac je pomogao investitorima da shvate ekstremne oscilacije i dao je Bitkoinu osećaj ritma.

Danas se taj ritam čini mnogo manje pouzdanim. Cene više ne reaguju onako kako bi samo grafikoni sugerisali, a razlog ne leži u matematici već u tome kako se samo tržište promenilo.

Bitkoin više ne pokreću uglavnom mali trgovci koji reaguju na vesti . Velike institucije, berzanski fondovi, korporacije, pa čak i vlade sada igraju centralnu ulogu. Ova vrsta kapitala se kreće sporo i teži da ostane duže investirana.

Kao rezultat toga, Bitkoin je postao mirniji. Nagli padovi se i dalje dešavaju, ali su manje katastrofalni nego ranije, a eksplozivni rast je takođe ređi. Bitkoin se sve više ponaša kao finansijska imovina koja sazreva, a ne kao spekulativna novina.

5Čuveni četvorogodišnji ciklus i dalje postoji, ali njegov uticaj deluje slabije. Svako novo smanjenje ponude je manje važno od prethodnog, jednostavno zato što je ostalo manje nove ponude za smanjenje. Oskudica ostaje deo priče, ali više nije glavni motor kretanja cena.

Postavlja se pitanje da li Bitkoin postaje digitalno zlato ili samo drugačija vrsta rizika? Podržavaoci ove promene vide kao napredak. Institucionalno usvajanje signalizira legitimitet i izdržljivost.

Lak pristup putem ETF-ova (Exchange-Traded Fund) omogućava tradicionalnim investitorima da steknu izloženost bez tehničkih prepreka. Istovremeno, investitori širom sveta traže sredstva koja mogu da sačuvaju vrednost tokom ekonomske nesigurnosti, ulogu koju je tradicionalno ispunjavalo zlato. Ako Bitkoin osvoji čak i mali deo te potražnje, njegov dugoročni slučaj jača.

Postoje i jasni rizici. Vlasništvo postaje sve koncentrisanije, a svakodnevna upotreba se ne širi brzo. Konkurencija za energetske resurse, posebno od strane veštačke inteligencije, menja ekonomiju rudarstva.

I uprkos čestim poređenjima sa zlatom, Bitkoin se još uvek nije dokazao kao pouzdano sigurno utočište tokom velikih kriza.

Postavlja se pitanje: šta ovo znači za 2026. godinu? Ovaj članak odražava samo jedno viđenje tržišta koje se razvija i ni u kom slučaju se ne može uzeti kao apsolutno. Bitkoin može ponuditi dugoročni potencijal, ali ostaje nestabilan i nepredvidiv.

Umesto opklade „sve ili ništa“, možda se najbolje uklapa kao ograničeni deo diversifikovanog portfolija.

U bliskoj budućnosti, Bitkoin će verovatno nastaviti ovim srednjim putem. Rast može biti sporiji, volatilnost više kontrolisana, a usvajanje više institucionalno nego emocionalno.

Stari ciklusi se možda neće vratiti, ali novo, stabilnije poglavlje se možda već formira.

(Telegraf.rs/Goran Lazarov)