Suosnivač kompanije Google priznao grešku koju malo ko očekuje: Povratak iz penzije mu je spasao glavu

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Sergej Brin, suosnivač kompanije Google, 2019. godine verovao je da je završio sa aktivnim radom. Njegova ideja penzije bila je mirna i jednostavna: izučavanje fizike, sate provedene po kafićima i distanca od korporativnog sveta.

Međutim, pandemija je vrlo brzo srušila tu predstavu. Kako je ispričao studentima na Stenford univerzitetu, kafići su nestali, svakodnevna rutina se raspala, a on je shvatio da povlačenje iz posla ne izgleda onako kako je zamišljao.

Brin je otvoreno priznao da je tokom tog perioda počeo da "tone" i da više nije bio mentalno oštar kao ranije. Prelazak sa mesta predsednika kompanije Alphabet u relativno mladu penziju pokazao se kao mnogo teži nego što je očekivao, čak i za čoveka čije se bogatstvo procenjuje na oko 247 milijardi dolara.

Kako je Gemini vratio Brina u Google

Kada je Google počeo da dozvoljava povratak manjeg broja zaposlenih u kancelarije, Brin se ponovo pojavio u firmi. Postepeno se uključio u rad na projektu koji će kasnije postati Gemini, Googleov veliki AI model.

Sam Brin je rekao da mu je povratak tehničkom i kreativnom radu doneo osećaj ispunjenosti koji mu je penzija oduzela. Kako je naglasio, ostanak van posla bio bi "velika greška", jer mu je upravo taj tehnički kreativni izlaz bio ključan.

Tokom 2023. godine Brin se u potpunosti vratio radnom ritmu. Prema navodima američkih medija, dolazio je u Googleove kancelarije tri do četiri puta nedeljno, radio direktno sa istraživačima, učestvovao u internim diskusijama o veštačkoj inteligenciji i imao ulogu u pojedinim kadrovskim odlukama.

Do 2025. godine, ideja o mirnoj penziji praktično je nestala. U internom memorandumu Brin je preporučio da zaposleni dolaze u kancelarije svakog radnog dana i naveo da je oko 60 sati rada nedeljno "sweet spot" produktivnosti, iako je zvanična politika kompanije znatno fleksibilnija.

AI trka, ChatGPT i zašto Google ne želi da popusti

Brinov povratak poklopio se sa jednim od najvećih šokova u industriji. Lansiranje ChatGPT-a krajem 2022. godine zateklo je Google nespremnim, iako je kompanija godinama predvodila istraživanja kroz DeepMind i Google Brain.

Od tada, tempo je značajno ubrzan. Analitičari su nedavno pohvalili Gemini 3, najnoviju verziju Googleovog modela, dok su akcije kompanije porasle oko osam odsto nakon njegovog predstavljanja. U isto vreme, OpenAI je proglasio najviši stepen interne uzbune kako bi dodatno unapredio ChatGPT.

Brin smatra da Google ima jasnu prednost u ovoj trci upravo zbog temelja koji su godinama građeni. On ističe dugogodišnja istraživanja neuronskih mreža, sopstvene AI čipove i masivnu infrastrukturu data centara, naglašavajući da vrlo malo kompanija može da parira toj razmeri.

Kako je poručio studentima, upravo ta kombinacija tehnologije, podataka i infrastrukture daje Google-u realnu šansu da ostane u samom vrhu razvoja veštačke inteligencije.

(Telegraf Biznis)

Video: Proslava više od tri decenije postojanja RTV BK Telekom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>