Zašto u siromašnijim zemljama najviše ljudi ima "svoju nekretninu"? Odgovor je, zapravo, jednostavan

Čak 91 posto stanovnika Hrvatske živi u sopstvenoj nekretnini, što je za 21% više od proseka EU, i svrstava tu zemlju u sam vrh, uz Rumuniju, Slovačku i Mađarsku.

To pokazuju najnoviji podaci agencije Eurostat.

Teme za vas

Najmanji udeo stanovništva koje živi u sopstvenoj nekretnini je u Nemačkoj (50,40%), zatim u Austriji (55,3%), Danskoj (59,3%) i Francuskoj (64%). Posmatrano po državama, ispostavlja se da je "na snazi pravilo" kako u bogatijim državama najmanje ljudi živi u svom stanu, a u siromašnijim - ponajviše.

S druge strane, očekivalo bi se da će pre u bogatijim državama, gde su i veće plate, više ljudi moći da priušti stan ili kuću, nego u zemljama s nižim standardom i prihodima, piše Index.

O čemu je, onda, reč?

Hrvati, dodaje se, žive u "pretrpanim" domovima.

Da bi se shvatilo o čemu se radi, treba staviti stvari u kontekst s drugim pokazateljima o stanovanju. Prvo je potrebno znati o kakvim se tačno nekretninama radi i koliko su kvalitetne za život.

Prvi signal da vlasništvo nad nekretninom u kojoj se živi - ne znači ujedno i kvalitetniji život, jesu podaci o procentu stanovništva koje živi u pretrpanim domaćinstvima. Tu je situacija obrnuta, tj. u bogatijim državama EU manji deo stanovnika živi u kućama gde je mnogo ljudi.

Taj problem je najveći u državama tzv. Nove Evrope, bivšim socijalističkim zemljama, koje ujedno imaju i visok procenat ljudi koji žive u svojim stanovima/kućama.

Recimo, u Rumuniji čak 45% stanovništva živi u pretrpanim domovima, a u Bugarskoj njih 39,5%. U Poljskoj tako živi 36,9 odsto građana, a u Hrvatskoj 36,2%.

Foto: Shutterstock

Dakle, iako 91 procenat ljudi u Hrvatskoj živi u svojoj nekretnini, zaključak je i da svaka treća osoba živi u pretrpanom domu, bilo da je sama površina premala i ima premalo prostorija ili previše članova domaćinstva živi u njemu.

Smatra se da osoba živi u pretrpanom domaćinstvu ako ono nema na raspolaganju minimalan broj soba, zavisno od veličine prostora, porodične situacije ili uzrasta njegovih članova. Najmanje takvih domaćinstava je u Irskoj, na Malti i Kipru, zatim u Holandiji, gde manje od 5% ljudi živi u nekretninama koje su premale za određeni broj osoba.

Kada je reč o Belgiji, Finskoj, Španiji, Luksemburgu, Portugalu, Danskoj, Francuskoj i Nemačkoj, od 5 do 10% stanovnika živi u pretrpanim domovima. Ipak, svaki deseti Španac se suočava sa drugom vrstom problema, a to je stanovanje u mračnom stanu.

Na nivou cele EU, 17,8% ljudi je živelo u pomenutim uslovima u 2020, što je povećanje u odnosu na godinu ranije (17,1%). Pretpostavlja se da je do skoka dodatno došlo usled ekonomskih problema, koje je izazvala pandemija.

(Telegraf Biznis)