
„Kapitalizam je kockarnica za glupe“: Stavova ovog stručnjaka se ceo svet plaši - predvideo je sve katastrofe!
Nasim Nikolas Taleb jedan je od onih ljudi koje ne možeš lako da svrstaš ni u jednu fioku. Bivši trgovac na Volstritu, matematičar, filozof, esejista i nemilosrdni kritičar svega što miriše na dogmu, Taleb je postao poznat kao čovek koji je predvideo svetsku finansijsku krizu pre nego što se ona dogodila - i onda ismevao sve koji su delovali iznenađeno.

Rođen je 1960. godine u Libanu, u aristokratskoj hrišćanskoj porodici sa dugačkom političkom i intelektualnom istorijom. Tokom građanskog rata pobegao je u Francusku, a zatim u Sjedinjene Američke Države, gde je završio studije na Vorton biznis školi, doktorirao na Univerzitetu Pariz-Dofin, i kasnije radio kao hedž-fond menadžer, specijalizovan za retke, ali destruktivne tržišne događaje.
Crni labudovi i bela glupost
Njegova najpoznatija knjiga, „Crni labud“, objavljena 2007. godine, razbila je iluzije o racionalnosti tržišta. Taleb je tvrdio da su najveći događaji u istoriji – bilo u ekonomiji, tehnologiji ili politici - nepredvidivi, haotični i retki, ali da upravo oni imaju najveći uticaj.

„Većina ljudi se ponaša kao da zna šta će se desiti. U stvarnosti, ne znaju ništa. Statistika kojom barataju je iluzija sigurnosti.“

Taleb je uveo termin „antikrhkost“, ideju da neki sistemi ne samo da izdržavaju stres i haos, već jačaju pod pritiskom. Kapitalizam, tvrdi on, nije takav sistem. Ljudi koji upravljaju novcem nemaju „kožu u igri“ (skin in the game), što znači da donose odluke, a snose nultu odgovornost.
„Ako neko ima koristi kada uspe, ali ne plaća cenu kada pogreši - to nije tržišna ekonomija, to je feudalizam.“
Kapitalizam kao kockarnica
Taleb nije protiv slobodnog tržišta - on je protiv "idiota koji misle da ga razumeju". Volstrit za njega nije simbol efikasnosti, već mehanizam za prebacivanje rizika sa bogatih na obične ljude.
„Kapitalizam danas više liči na kockarnicu gde banke bacaju tuđe pare i uvek pobede - jer kad izgube, spašava ih država.“

Posebno je kritičan prema ekonomistima sa Harvarda i sličnih institucija, koje naziva „IJI“ (Intelektualac, a ipak idiot) - inteligentni, obrazovani, ali potpuno nesposobni da razumeju stvarni svet.
„Ekonomista koji nikada nije pokrenuo ni jednu firmu, nikada radio sa stvarnim novcem, nikada izgubio sopstveni dinar - taj nema pravo da savetuje svet kako da funkcioniše ekonomija.“
Život izvan simulacije
Taleb se zalaže za jednostavan, lokalizovan život. On izbegava medije, ne veruje velikim sistemima i smatra da su porodica, fizička snaga, zdravlje i nezavisnost važniji od diplome ili statusa.
„Ako svaki dan moraš da piješ kafu da bi ustao iz kreveta i ideš na posao koji mrziš da bi platio dug koji ne razumeš - ti nisi slobodan čovek. Ti si rob sistema.“

Zato propagira fizičku snagu (dizanje tegova mu je svakodnevna praksa), boravak u prirodi, i radikalnu intelektualnu nezavisnost. Piše rukom, prezire korporativni jezik, i - naravno - ne koristi Pauerpoint.
Mržnja prema eliti i veštačkom svetu
U Talebovom univerzumu, elitizam je bolest, a svaki pokušaj da se svet objasni kroz lepe teorije je opasan.
„Ljudi su umirali jer su ekonomisti koristili pogrešne modele. To nije teorijska greška - to je zločin.“

Zato ne voli ni centralne banke, ni globalne organizacije, ni akademske konferencije. Veruje u haos, u prirodu, u ono što preživljava bez objašnjenja.
Za kraj - jedan savršeni talebizam
„Više verujem berberinu u Damasku koji mi kaže da dolar neće potrajati, nego nobelovcu sa MIT-a koji mi pokaže grafikone. Jer berberin ako pogreši - nema više mušterija.“
Taleb je možda najopasniji intelektualac današnjice - ne zato što promoviše teorije zavere, već zato što ne veruje u ništa što ne prolazi test stvarnosti. Njegova filozofija ne traži da veruješ, već da preživiš. A ako ne preživiš - tvoj model nije dobar. Jednostavno.
Ako ti je sve što znaš o ekonomiji jasno - onda si već verovatno u problemu.
Taleb bi rekao: „Upozoren si.“
(Telegraf Biznis)
Video: Cena 350 dinara po kilogramu, dnevnica radnicima 5.000: Počela berba crvenog zlata
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.