Bazeni, helidromi i privatna ostrva: Ovako su godišnji odmor provodili najpoznatiji diktatori u istoriji
Dok su građani u njihovim državama živeli pod restrikcijama, u nemaštini i pod strogom kontrolom, svetske autokrate uživale su u nezamislivom luksuzu i svim privilegijama svojih pozicija za koje su se tako krvavo izborili. Njihove letnje rezidencije, skrivene od očiju javnosti, nisu bile samo mesta za odmor i relaksaciju - tu su se donosile ključne istorijske odluke, organizovale bizarne zabave i trošile milijarde iz državnih budžeta.
Zahvaljujući istorijskim arhivima, svedočenjima bivših zaposlenih i zvaničnim procenama imovine, danas imamo podatke o tome gde su svoj "godišnji odmor" provodili čuveni diktatori i koliko ta zdanja zapravo vrede.
Adolf Hitler
Nacistički vođa i apslutni vladalac Trečeg Rajha je navodno prezirao more, pa su njegov pojam odmora bile planine. Njegovo glavno utočište bio je Berghof, luksuzno imanje smešteno u Bavarskim Alpima, u blizini austrijske granice, gde je proveo više od četvrtine svog vremena na vlasti sa Evom Braun. Često se meša sa Orlovim gnezdom (Kehlsteinhaus) na vrhu planine, objektom koji je dobio za 50. rođendan, a u kom je zbog straha od visine i klaustrofobije boravio svega 14 puta.
Glavni trošak Berghofa bili su neprobojni bezbednosni prstenovi i podzemni bunkeri. Imanje su saveznici bombardovali 1945. godine, a ostaci su srušeni pedesetih. Danas ovaj istorijski lokalitet funkcioniše kao obrazovni centar, a detalje o njemu vodi Dokumentacioni centar Obersalcberg.
Josif Staljin
Prvi Generalni sekretar CK KP Sovjetskog Saveza je bio sve samo ne skroman čovek. Staljin je imao oko 20 takozvanih "dača" (letnjikovaca), uglavnom na obali Crnog mora, gde je boravio zbog hroničnih problema sa zdravljem. Njegova omiljena lokacija bila je dača u Sočiju, koja je bila oličenje njegove duboke paranoje.
Cela kuća je spolja ofarbana u posebnu tamnozelenu maskirnu boju kako se ne bi uočila iz vazduha. Unutrašnjost je bila bez tepiha jer je Staljin želeo da čuje korake svakoga ko mu se približava. Kako navode izvori, Staljina je opsluživalo desetine sluga i čivalo obezbeđenje koje se brojalo hiljadama.
Dače iz tog perioda imaju ogromnu vrednost; primera radi, jedna od njegovih manje poznatih dača u predgrađu Moskve ponuđena je na aukciji krajem 2023. godine sa početnom cenom od 403,5 miliona rubalja (oko 4,2 miliona dolara).
Sadam Husein
Megalomanija Sadama Huseina prelazila je sve granice zdravog razuma. Iako je širom Iraka izgradio više od 80 palata, njegova apsolutno omiljena letnja oaza bila je Zelena palata na veštačkom jezeru Tartar, severno od Bagdada.
Tokom devedesetih godina, dok je Irak bio pod teškim sankcijama UN-a i dok je narod gladovao, procenjuje se da je Husein na izgradnju i renoviranje svojih palata potrošio procenjeno između 1,5 i 2 milijarde dolara.
Kompleks na jezeru Tartar imao je sopstvene bolnice, podzemne nuklearne bunkere i veštačke sisteme koji su pravili talase na jezeru. Sveža jagnjetina i riba dopremani su svakog dana helikopterima nakon što bi prošli proveru kod ličnih degustatora hrane.
Nikolaje Čaušesku
Dok je rumunski narod tokom osamdesetih trpeo ekstremne restrikcije struje i glad, komunistički diktator Nikolaje Čaušesku i njegova supruga Elena obezbedili su sebi vrhunski luksuz.
U letovalištu Neptun na obali Crnog mora, Čaušesku je imao privatnu vilu sa helidromom, zatvorenim bazenima sa mozaicima i kupatilima sa detaljima presvučenim zlatom. Za kraće odmore koristio je monumentalnu Palatu Snagov na istoimenom jezeru blizu Bukurešta.
Upravo u Snagov su Nikolae i Elena pobegli helikopterom sa krova Centralnog komiteta 22. decembra 1989. godine tokom revolucije, kako bi spakovali dragocenosti pre nego što su uhvaćeni i streljani.
Danas je održavanje ove palate toliko skupo da je Rumunija iznajmljuje za filmske setove i privatne proslave bogataša za nekoliko hiljada evra po danu.
Fransisko Franko
Španski generalisimus Fransisko Franko provodio je leta u svojoj rodnoj Galiciji, u kamenom dvorcu iz 19. veka pod nazivom Pazo de Meirás.
Imanje je 1938. godine oduzeto od naslednika književnice Emilije Pardo Bazan, a lokalni fašistički režim je prisilno prikupljao novac od lokalnih radnika kako bi dvorac formalno "kupio" i poklonio Franku.
Nakon njegove smrti, porodica je zadržala imanje i 2018. godine ga oglasila na prodaju za 8 miliona evra. Međutim, krajem 2020. godine španski sud je presudio da dvorac pripada državi jer je poklonjen Franku kao šefu države, a ne privatnom licu, nakon čega im je oduzet bez ikakve naknade.
Fidel Kastro
Pažljivo održavajući imidž skromnog revolucionara koji živi od vojničke plate, Fidel Kastro, bivši generalni sekretar KP Kube, predsednik i premijer Kube, je u tajnosti uživao na svom privatnom rajskom ostrvu Kajo Piedra, smeštenom južno od Zaliva svinja.
Obični Kubanci nisu smeli da znaju za ovo mesto. Kastro je na ostrvu imao luksuznu vilu, uzgajalište kornjača i usidrenu jahtu Babuka (poklon Leonida Brežnjeva). Detalje o ovom ostrvu otkrio je njegov dugogodišnji lični telohranitelj Huan Reinaldo Sančez u svojoj biografskoj knjizi.
Stručnjaci procenjuju da bi ovakvo privatno ostrvo sa pratećom infrastrukturom na Karibima danas vredelo između 20 i 30 miliona dolara, dok je njegovo održavanje godišnje koštalo kubanski budžet milione dolara.
Idi Amin
Idi Amin Dada Ume, nekadašnji diktator Ugande, bivši bokserski i plivački šampion, najviše je voleo da se opušta u svom predsedničkom odmaralištu u mestu Entebe, na obali jezera Viktorija.
Amin je oko svog olimpijskog bazena, inače jedinog bazena u zemlji, organizovao raskošne proslave za strane diplomate. Istorijski je dokumentovano da je tokom jedne zabave naterao četvoricu zapadnih diplomata i biznismena da ga nose na kraljevskim nosilima kroz baštu, kako bi pred kamerama demonstrirao svoju moć i poniženje bivših kolonijalnih sila.
Uprkos međunarodnom embargu, Aminov blizak prijatelj, libijski pukovnik Moamer Gadafi, redovno je slao teretne avione sa luksuznom robom, najskupljim alkoholom, tehnikom i hranom za potrebe diktatorovih zabava na jezeru.
(Telegraf Biznis)
Video: Đedović: Sve strane gube strpljenje u pregovorima o NIS-u, Srbija uradila sve što je do nje
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.