• 39

Borba za stan u beogradskom naselju: Kvadrat teško ide ispod 1.000 evra, iako nema gradskog autobusa

Što se više penjete kroz novoizgrađeni deo oko ulice Cvetanova ćurpija (Veliki mokri lug), uviđate da imate "dobar deo" hoda do okretnice trolejbusa. Ali, stanarima to izgleda ne predstavlja problem

  • 39
Cvetanova ćuprija, Beograd Cvetanova ćuprija / Printskrin: Google Street View

Glavni grad Srbije je postao toliko prenaseljen da kupci stanova sve manje "filtriraju" svoje pretrage. Godinama unazad je teško pronaći dobru, kvalitetnu nekretninu, po fer ceni i na pristupačnoj lokaciji.

Podsetimo se kako je bilo sedamdesetih godina prošlog veka, kada su se Vidikovac, Miljakovac, Žarkovo tek gradili po urbanističkom planu, tj. kada je počela gradnja zgrada. Do tada, na tom području su uglavnom bile samo kuće, od kojih su mnoge opstale do danas.

Teško je naći i mesto za parking, iako su neka naselja vrlo urbanistički planirana. Ipak, broj automobila raste, postaje tesno.

Šta su današnji kriterijumi za kupovinu stana?

Iako svaka porodica ili svaki pojedinac ima lične stavove i želje, možemo se saglasiti da se najviše traže manji stanovi (do 50 m2), sa terasom, na 1. ili 2. spratu, često i bez centralnog grejanja, zbog visokih cena Infostana.

Takođe, prosečan kupac stana u Beogradu bi da "prođe" što povoljnije, ali da bude zadovoljan. Mnogi ne žele periferiju grada, hoće dobru povezanost sa centrom, novogradnju.

U svemu tome, izdvojila se jedna ulica. Deo oko nje je praktično postao naselje, koje očigledno nije rađeno prema urbanističkom planu, ali se ispostavilo da je dobar "dil" za prosečnog kupca.

Kupovina stana Da li ste jednostavno došli do nekretnine? Mladima je sve teže da se skuće / Foto: Shutterstock

Cvetanova ćuprija spaja naselja Medaković 3 i Veliki Mokri Lug, a u nju je pre nekoliko godina uloženo oko 10 miliona evra, kako bi ispunjavala optimalne uslove za život građana.

Dakle, kada su se stekli uslovi, počela je masovna novogradnja, jer su stanari ranije, kako kažu, "vodili decu i gurali kolica bežeći od kola". Nije bilo trotoara ni ivičnjaka.

Nije baš uži centar, ali se trolom stiže do Slavije za 20 minuta, iako kroz samo naselje ne prolazi klasičan autobus, već minibus na trasi Veliki Mokri Lug - Cvetanova ćuprija.

- Kupio sam stan pre nekoliko godina za 32.000 evra, sada ga prodajem za 40.000 evra. Kupac me zove svaki dan da ne prodam stan, dok ne sredi finansije - kaže jedan vlasnik nekretnine baš u ovom delu grada.

Prema aktuelnim oglasima, stan od četrdesetak metara kvadratnih u ovom beogradskom kvartu možete prodati za skoro 50.000 evra, uknjižen lux stan od 84 metara kvadratnih, sa parking mestom, košta oko 115.000 evra.

Dakle, cena po kvadratu uglavnom prelazi hiljadu evra: ide od 1.100 do 1.400 u proseku, mada se može naći i nekretnina za oko 800 evra po m2.

Pišite nam kakva su vaša iskustva sa prodajom ili kupovinom stana. Za koja naselja mislite da su precenjena, a koja potcenjena, i šta vam je bitno prilikom odabira nekretnine. Možete popuniti i našu anketu.

Video: Kako naći stan u situaciji kada cene nekretnina i zakupa divljaju?

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Aleksandar

    10. septembar 2020 | 11:44

    Cene stanova u Beogradu nisu realne. Tek sa krajem ove godine i pocetkom sledece kada se isprazne kase videce se koliko je ljudi ostalo bez primanja , koliko firmi ce se zatvoriti do kraja 2020. Zbog toga oseticemo nesto slicno poput Grcke i pad prometa robe i nekretnina pogotovu. Cene stanova, zemljista ce lagano poceti da padaju. Da nije studenata to bi se primetilo mnogo brze. Realna cena za kvadrat u Beogradu na periferiji treba da se krece od 650-850 evra po kvadratu najvise i u centru od 1000-1500 evra po kvadratu. Zivi bili pa videli.

  • Srboljub

    10. septembar 2020 | 13:18

    Posle 2. svetskog rata tzv. industrijalizacija je počela da pustoši srpska sela. Posle pedeset godina ostali smo bez industrije a dobili siromašne 'građane' koji su postali jeftina radna snaga i opustela sela. Zemlja koja bi realno mogla da hrani pola Evrope lošom politikom je na pragu da postane drugi Bangladeš sa jeftinim radnom snagom i zemljom zaraslom u trnje i korov.

  • Bum011

    10. septembar 2020 | 11:51

    Vracajte se svi kod mame i tate na selo.Ne moze vise da se zivi i dise od vas!

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>