"Kako je tako skupa, u mom dvorištu raste kao korov": Biljka koja jelo čini egzotičnim i skupljim

Duže vreme vlada opšta pomama za zeljastom biljkom, rukolom, čija cena po kilogramu danas iznosi oko 1.200 dinara, pa i više, a to zavisi od mesta prodaje i načina uzgoja.
Deluje kao svaka druga salata tog tipa, čak je nekima bezukusna, ali cena ipak govori drugačije. To vidimo i po cenama jela i salata u restoranu, koja se služe s rukolom: ne mislimo, pritom, samo na čeri paradajz, već i na paste, rižoto, potaže s ovom biljkom na vrhu.
Stručnjaci kažu da je dobro baviti se rukolom, jer je prinos dobar, a biznis se isplati. Na jednom kvadratu zemljišta, može se dobiti prinos do 2 kg rukole. Seje se od februara do septembra, u više navrata, a niče kroz nekoliko dana. Ipak, bere se kroz 40 do 60 dana.
Sam proces od ubiranja preko obrade do tezge je prilično nezahtevan: čupa se iz zemlje, opere i prodaje u vezicama, ili se listovi režu i prodaju. Rukola nije zahtevna ni kada je reč o zemljištu, ali traži vodu, i da ono bude dobro drenirano.
Ne traži mnogo prostora, možete je uzgajati i na svom balkonu, mada je to onda više ideja za lične potrebe, nego za ozbiljan posao. U svetu hrane, posebno "fit segmenta", opisuje se kao "salata koja briše godine i topi masti", a definitivno je i jedan od trendova.

Jela s rukolom zvuče egzotičnije
Velika prednost je što rukola voli hladno vreme i mraz, te ne morate da strepite od propadanja zasada. Relativno lako uzgajanje, uz doduše često zalivanje, i visoka cena - ključni su faktori zašto se sve više ljudi kod nas bavi negovanjem ove zanimljive biljke.
U svemu veliku ulogu igra i marketing, ali i činjenice koje ne možemo pobiti. Rukola je vrlo zdrava, dobra je za zdravlje očiju, reguliše krvni pritisak, čuva srce i uništava kancerogene materije u organizmu.
Gotovo da nema restorana u našem glavnom gradu, ali i širom Srbije, a da nisu uvrstili rukolu u svoj jelovnik. Ona je, naravno, uvek dodatak nekom konkretnom obroku, a u jednom objektu se porcija koju čine "tanko sečena goveđa pršuta sa rukolom i crnim maslinama" prodaje za 600 dinara.
Biljku koja je leti gorča, zbog manjka vlage, naći ćete i na raznim vrstama pice, zatim u tuna salati i ostalim varijantama. Recimo, obrok koji čine sveža rukola, Ajsberg salata, neko voće, orasi, kozji sir i preliv - dostiže cenu od 800 dinara.
Otprilike sličnu slavu ima i Ajsberg (eng. Iceberg), zeleno povrće koje pripada porodici zelenih salata. Komad košta oko 140 dinara u maloprodaji, dok je klasična zelena salata svakako jeftinija nekoliko puta.
Video: Zmajevi pilići su najčudniji i među najskupljim na svetu
(Telegraf Biznis/B.Đ.)
Video: Nikolić: Ubuduće će transakcija biti merena sekundama, naknade će biti znatno povoljnije
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Jova
Ja je imam u dvorištu i kosim je ovcama,ovce najviše vole da je jedu jer joj naziv zvuči egzotično
Podelite komentar
Danilo
Moja baka je to davala kozama i ovcama, isto kao što su mekinje jele samo svinje. A sad - taj korov košta 1200 dinara a stočna hrana od mekinja se prodaje ljudima kao zdrava hrana isto za nenormalnu cifru.
Podelite komentar
Miro
"Ajsberg" ,,, salata je naj jeftinija salata na zapadu a kod nas tako skupa,kuda ide ovaj svet?
Podelite komentar