Slobodanov proizvod je "rudnik novca", kilogram ovog specijaliteta košta 45 €: "Svinja mora imati bar 200kg"

Pre pet godina u belomanastirskom prigradskom naselju Branjinom Vrhu otvorena je Kuća baranjskog kulena. Izgrađena je u sklopu istoimenog projekta u okviru Intervencijskog plana Grada Belog Manastira i Opštine Darda. Vrednost joj je veća od 1,6 miliona evra, a nastala je na inicijativu članova Udruženja Baranjski kulen.

U sklopu projekta izvedeni su radovi na rekonstrukciji stare kuće u Branjinom Vrhu, a jedan od zadataka bio je da se sačuva izvorni izgled objekta, u kom je smešten prezentacijski prostor. Sprovedeno je i opremanje objekta, tako da je u dvorištu sagrađen proizvodni pogon sa svom potrebnom, vrhunskom tehnološkom opremom za proizvodnju tradicionalnog baranjskog kulena, ali u skladu sa svim savremenim standardima.

Teme za vas

Kvalitet i marketing

U pogonu se nalazi pet proizvodnih jedinica sa najsavremenijom opremom (mašine za mlevenje, punjenje, sušenje i zrenje kulena) i kontrolisanim uslovima, a godišnji kapacitet svake pojedinačno je nešto veći od 2,5 tona kulena. Jedan od zakupaca pogona je Slobodan Stanković, vlasnik PPG-a (Poljoprivrednog porodičnog gazdinstva) Stanković, koji je prostorom više nego zadovoljan.

"Sigurno je da nam Kuća baranjskog kulena puno znači. Dobili smo na kvalitetu i marketingu. Uslovi i oprema su zadnja reč tehnike, počevši od hladnjača za prijem mesa, odnosno rasecanje sa temperaturama od 8 do 12 stepeni, pa sve do pušnica i komora za zrenje. Možemo da proizvodimo cele godine, a jako je važno što to ne činimo samo sezonski, te je roba uvek sveža", priča Stanković, pohvaljujući i prezentacijski prostor u kom posetioci mogu da se upoznaju sa tamošnjim proizvodima, u prvom redu sa baranjskim kulenom, ali i sa kulenovim sekama, kobasicama, šunkama i slaninama.

Naglašava kako je proizvodnja kulena nakon preseljenja u Kuću trostruko veća, a kvalitet je izuzetan, što potvrđuju i brojne nagrade sa različitih domaćih i ocenjivanja u inostranstvu, poput Plakete za izuzetan kvalitet suhomesnatih proizvoda, koju je Stanković osvojio nakon superanalize na ovogodišnjem novosadskom sajmu. Proizvodi iz Branjinog Vrha završavaju širom Hrvatske, a zanimljivo je da po njih stižu i Mađari, odnosno Vojvođani, uprkos tome što je s leve strane Dunava mnogo više registrovanih proizvođača, a cene su niže od 45 evra, koliko baranjski proizvođači traže za kilogram ove delicije.

Od početka rada Kuće baranjskog kulena nizale su se različite nepogode. Najpre pandemija korone, a potom afrička svinjska kuga. Neko vreme u Kući zbog ASK-a nije bilo nikakvih aktivnosti, ali se sa popuštanjem mera cela priča polako vraća u kolotečinu.

Teške svinje

Što se budućnosti tiče, bilo bi idealno kada bi se u Baranji osnovalo udruženje proizvođača teških svinja, čiji bi članovi, uz odgovarajuću cenu, tovili svinje za domaće potrebe, piše Glas Slavonije. Dobro je poznato da svinja za kulen mora biti starija od godinu dana i teška više od 200 kilograma.

"Meni lično godišnje treba približno 150 takvih svinja", objašnjava Stanković, nastavljajući kako i država mora nešto da učini, u prvom redu da snizi PDV.

U situaciji kakva jeste, država od svakog kilograma kulena uzima 11 evra, što je prilično visok iznos.

Važno je istaći kako je u proteklih pet godina u Kući baranjskog kulena proizvedeno desetak hiljada kilograma baranjskog kulena, te da u njoj pogone imaju četiri od sedam registrovanih baranjskih proizvođača čiji kuleni mogu nositi oznaku zaštićenog geografskog porekla EU.

(Telegraf Biznis/Glas Slavonije)