Na policama u Hrvatskoj nedostaje osnovna namirnica: Hoće li ih to koštati dobre sezone?
Stručnjaci tvrde da će se situacija rešiti za 15 dana
Hrvatsko stanovništvo ovih dana susreće se sa polupraznim, a sve češće i praznim gajbicama krompira u samoposlugama piše Poslovni.hr.
Kako priča Damir Mesarić, proizvođač ove poljoprivredne kulture iz Belice, jedan od glavnih problema je i sve manji broj samih proizvođača.
- Uz već poznate probleme sa većim cenama repromaterijala suočeni smo i sa manjkom proizvodnje, a i sve je manje proizvođača koji se uopšte žele baviti uzgojem krompira. Bolesti je sve više, tretiranja su sve jača, a s tim se problemom suočava i cela Evropa. Mi smo godinama upozoravali na dampinške cene i kako će to konačno dovesti do sve manjeg broja proizvođača i eto sada se to i dogodilo - priča Mesarić.
Trenutna nestašica posledica je suše koja je prošlogodišnji rod prepolovila kod većine proizvođača.
- Rod je bio manji za 50-60 posto, barem kod nas u Međimurju i to zbog elementarnih nepogoda. Kroz 15 dana taj problem će biti rešen, kreće vađenje krompira, i kod nas u Međimurju, a potom i u Istri tako da očekujemo normalizaciju tržišta ubrzo. Nema straha ni za potrošnju u turističkoj sezoni, sve će to biti sređeno - najavio je Mesarić i kaže kako ovo malo krompira što ima na policama nije uvezeno iz evropskih zemalja, već verovatno iz Egipta ili sa Kipra.
Radije izvoze, nego što plasiraju na domaće tržište
Postavlja se i pitanje kako će nestašica uticati na formiranje cena. Mesarić tvrdi da će to jedino zavisiti od tržišta - "ako bude potražnje, rašće mu i cena".
- Lekovi za biljke su tri puta skuplji, a tu su i više cene repromaterijala. Neki preparati koje morate koristiti su suludo skupi, a uz to morate voditi računa i o okolini jer Evropa to traži. Sve će to dovesti do dodatnog pada proizvodnje - smatra poljoprivrednik.
Računica proizvodnje je ove godine prešla granicu od jednog evra, zbog čega mnogi odustaju od proizvodnje ili se okreću izvozu.
- Nekad je to bila jedna od osnovnih kultura kod nas, a danas je jedna od najskupljih poljoprivrednih proizvodnji. Mi smo naš krompir najviše izvezli u Mađarsku, a i slovensko tržište dosta traži. Tako je to kad naši majstori uvoze, a nama domaćim proizvođačima spuštaju cenu pa moraš da tražiš drugo tržište i priliku. To se u Hrvatskoj dogodilo i sa svinjogojstvom. Iako se poljoprivredna proizvodnja kod nas podstiče, tržište i trgovci ruše cene i na kraju proizvođači ne mogu ni da spoje kraj s krajem - objašnjava Mesarić.
Uprkos vremenskim neprilikama, za sada u ovom kraju nema posledica po rod.
- Najgore su letnje vrućine za krompir, to je kultura kojoj najviše smeta toplotni udar. Morate ga hladiti, zalivati noću, pa onda na to dolaze i razne bolesti.. sve to utiče na konačni plod - zaključuje poljoprivrednik.
(Telegraf Biznis)