Zbog nove EU direktive, cene nekretnina idu "u nebesa"? Hrvatski kupci neće biti srećni
Zasad, u hrvatskom Ministarstvu privrede ne preciziraju kada će uredba ući u zakonodavni okvir
Zbog uvođenja obavezne ugradnje solarnih panela za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će da poraste.
Evropska komisija (EK) je, naime, prošle srede objavila "REPowerEU: Plan za brzo smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva iz Rusije i podsticanje zelene tranzicije" u kojem je, između ostalog, odredila obaveznu ugradnju solarnih panela u postojeće javne i poslovne zgrade, kao i sve nove stambene zgrade počevši od 2026. godine, piše Jutarnji list.
- Cena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a srazmerno veća i za postojeće - ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Takođe, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u celini, te tako raditi i analizu rashoda.
Ulaganja i uštede
- Ako posmatramo ceo životni ciklus zgrade, onda sigurno naposletku ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solarnih panela. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka rashoda u fazi upotrebe jedne zgrade - napominju u Komori.
Trošak ugradnje solarnih panela u zgrade, kako saznaje hrvatski portal od Stjepana Talana, vlasnika najveće hrvatske fabrike solarnih panela iz Varaždina, kreće se u rasponu od 40.000 do 70.000 kuna.
Prevedeno u evre, to je trošak od oko 5.300 do 9.300 evra.
- Govorimo o ceni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za porodične kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća domaćinstvo, a iznosi oko 3.000 kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet do šest hiljada kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet do sedam hiljada kuna godišnje na troškovima struje - priča Talan.
On pozdravlja direktivu "REPowerEU" i podseća da se o obaveznoj ugradnji panela, kao ideji, u Hrvatskoj govori već desetak godina.
Ipak, investicija se, bez državnih podsticaja, vraća tek za dvadesetak godina, upozoravaju u HKIG-u.
(Telegraf Biznis)