Zašto nam je hrvatska čokolada sve slađa? Na njihovom tržištu srpski slatkiši prolaze sve teže

Oko 44 posto uvoz hrvatskih čokolada je bio veći prošle godine u odnosu na 2017

Foto: Pixabay

Dok se u Srbiji proizvođači žale da im je znatno pao izvoz čokolada u Hrvatsku, Hrvatska, s druge strane, beleži snažan rast izvoza čokolada upravo na srpsko tržište.

To pokazuju podaci Hrvatske privredne komore (HGK) i Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je izvoz čokolada iz Hrvatske u Srbiju od 2016. do 2018. godine povećan gotovo za četvrtinu. Još veći skok izvoza čokolada u Srbiju, oko 44 posto, Hrvati imaju u prošloj godini u poređenju s 2017. godinom.

Čokolade su već godinama među najprodavanijim hrvatskim proizvodima na srpskom tržištu. Dok ih 2015. godine, prema podacima HGK, nije bilo među top pet hrvatskih proizvoda koji su se izvozili u Srbiju, već u 2016. godini zauzimaju treće mesto, s udelom u ukupnom izvozu u Srbiju od 3,5 posto, te vrednošću izvezenih proizvoda nešto manjom od 18,2 miliona evra. U 2017. godini izvoz hrvatskih čokolada u Srbiju nešto je smanjen - iznosio je oko 15,7 miliona evra, ali čokolade su i dalje bile među top pet hrvatskih proizvoda na srpskom tržištu.

Preciznije, te godine one su zauzele četvrto mesto, s udelom u ukupnom izvozu u Srbiju od oko 2,4 posto.

U prošloj godini, međutim, dolazi do prave eksplozije izvoza čokolada na tržište Srbije: ukupan izvoz hrvatskih čokolada iznosio je gotovo 22,7 miliona eura, što je činilo oko 3,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Srbiju, a čokoladama osiguralo uspon na drugo mesto hrvatskih proizvoda koji se izvoze u Srbiju.

S druge strane, podaci HGK pokazuju da čokolade nije bilo među prvih pet proizvoda koje Srbija izvozi u Hrvatsku u razdoblju od 2015. do 2018. godine. U Blicu je objavljena analiza po kojoj se izvoz čokolada iz Srbije u Hrvatsku od 2016. do 2018. godine smanjio s 1,8 na 1,4 miliona evra, odnosno za 0,4 miliona evra, ili za više od petinu.

Foto: Pixabay

U Beogradu pad izvoza čokolada dovode u vezu s reakcijom hrvatske predsednice Kolinde Grabar - Kitarović, koja je 2016. godine darovala deci iz jednog dubrovačkog dečjeg vrtića: među poklonima su se našle i čokoladice srpskog proizvođača Pionir. To je zasmetalo delu hrvatske javnosti, tim više što je predsednica decu darovala na Dan dubrovačkih branitelja, a Grabar - Kitarović se izvinila i objasnila da nije proveravala sadržaj korpe koju su joj pripremili kao poklon dubrovačkoj deci i naglasila da je njen zadatak da promoviše hrvatske proizvode.

Prema rečima ekonomiste Saše Đogovića, kojeg prenosi Blic, u padu prodaje srpskih čokolada u Hrvatskoj "nacionalni predznak nesumnjivo postoji". Iako u Blicu podatke o prodaji srpskih čokolada u Hrvatskoj povezuju s, kako kažu, "čoko skandalom" hrvatske predsednice, Đogović očito smatra da su razlozi širi i da ih treba tražiti u svakodnevnim tenzijama između Srbije i Hrvatske. No, srpski ekonomista ističe da te poruke ne šalju privrednici, već "vrhuške".

U Hrvatskoj, međutim, objašnjenja su bitno drugačija. Tako Mato Brlošić, član Upravnog veća Hrvatske poljoprivredne komore i odličan poznavalac hrvatskog prehrambenog sektora, za Jutarnji kaže da Kolindine izjave nemaju veze s prodajom srpskih čokolada na hrvatskom tržištu, kao ni s politikom uopšte. Razloge pada prodaje naših čokolada u Hrvatskoj i istovremenog rasta prodaje hrvatskih čokolada u Srbiji Brlošić vidi najpre u tome što su hrvatske fabrike uočile dobru priliku i što na našem tržištu postoji velika potražnja za hrvatskim čokoladama.

S druge strane, dodaje Brlošić, i Hrvatska i Srbija imaju isti problem, a to je sve veća prisutnost stranih čokolada na njihovim tržištima, koje postepeno istiskuju i hrvatske i srpske čokolade. U slučaju Hrvatske, istiskivanje srpskih čokolada s polica zbog konkurencije iz trećih zemalja verovatno je bilo jače, tim više što je Hrvatska deo jedinstvenog tržišta EU, na kojem nema carinskih ni drugih prepreka razmeni roba.

U celoj priči valja voditi računa, dodaje Brlošić, i o tome što je Fortenova (bivši Agrokor) vlasnik jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji, Idee. Brojni hrvatski izvoznici koriste upravo police Idee za plasman svojih proizvoda na srpskom tržištu.

- Isto se u Hrvatskoj događalo dok je u njoj poslovao Merkator, kojeg su slovenački izvoznici koristili za plasman svojih proizvoda u Hrvatskoj - napominje Brlošić.

S druge strane, ni jedan srpski maloprodajni lanac nije prisutan u Hrvatskoj, zaključuje Brlošić. Time i srpski proizvodi na hrvatskom tržištu imaju manji manevarski prostor, iako svoje proizvode delom plasiraju i preko Konzuma i drugih velikih trgovačkih lanaca.

(Telegraf Biznis/Jutarnji list)