Gde je najteže raditi u Evropi? Dok stranci maštaju o životu u njima, lokalci trpe najviši nivo stresa

V. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Novo istraživanje koje obuhvata 160 zemalja upoređuje nivo stresa u Evropi sa ostatkom sveta i donosi kombinaciju dobrih i loših vesti za zaposlene i poslodavce na Starom kontinentu.

Zaposleni koji su pod stresom ili nisu angažovani ne predstavljaju samo rizik za zadržavanje radne snage, već mogu i da smanje produktivnost.

Prema podacima konsultantske kuće Gallup, takav gubitak dostiže i do 9 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, navodi se u izveštaju State of the Global Workplace 2026.

Trend, međutim, ide u lošem pravcu. Na globalnom nivou angažovanost zaposlenih opada, a radnici se osećaju sve manje motivisano, povezano i posvećeno poslu, piše Euronews.

Prema proceni, globalna stopa angažovanosti iznosi svega 20 odsto, što je najniži nivo od 2020. godine.

Da li su radnici pod većim stresom u Evropi ili u Americi?

Globalna slika otkriva upečatljiv kontrast. Evropa je manje pod stresom, ali je ujedno i region sa najnižim nivoom angažovanosti, i to već šestu godinu zaredom. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države i Kanada imaju najangažovaniju radnu snagu, ali i najviši nivo stresa.

Ko se u Evropi najbolje nosi sa stresom?

Kada je reč o stresu, zaposleni u južnoj Evropi generalno su najpogođeniji. Najviši nivoi stresa zabeleženi su u Grčkoj (61 odsto), Malti (57 odsto), na Kipru (56 odsto), u Italiji (51 odsto) i Španiji (47 odsto).

S druge strane, najmanji pritisak osećaju zaposleni u Danskoj (19 odsto), Poljskoj (22 odsto) i Litvaniji (23 odsto).

Prema podacima, profil zaposlenih koji su najviše pod stresom najčešće uključuje menadžere mlađe od 35 godina koji rade u hibridnom režimu.

Ko je najmanje angažovan?

Najniži nivoi angažovanosti u Evropi zabeleženi su u Hrvatskoj i Poljskoj (po 7 odsto), zatim u Francuskoj i Švajcarskoj (po 8 odsto), kao i u Luksemburgu, Irskoj i Austriji (po 9 odsto).

Španija i Velika Britanija (po 10 odsto), kao i Nemačka i Italija (11 odsto), tek su neznatno prešle dvocifren nivo.

Istovremeno, Albanija (32 odsto), Rumunija (31 odsto), Švedska (25 odsto) i Malta (25 odsto) beleže neke od najviših nivoa angažovanosti u Evropi.

Podaci ukazuju da su najmanje angažovani uglavnom radnici mlađi od 35 godina, zaposleni na nemenedžerskim pozicijama i bez mogućnosti rada na daljinu, čak ni delimično, iako su razlike u odnosu na druge grupe relativno male.

Dodatnih 15 odsto zaposlenih ne samo da nije angažovano, već je "aktivno neangažovano", što znači da se svesno i namerno psihološki distanciraju od posla, tima i poslodavca, što je fenomen koji se danas naziva "tihi otkaz".

Istraživanje ovaj pad angažovanosti ocenjuje kao "razlog za zabrinutost".

(Telegraf Biznis)