Jedina zemlja na svetu u kojoj prosečna plata premašuje "cenu sreće": Evo o kome je reč!
Da li novac može da kupi sreću? Ovo pitanje vekovima izaziva rasprave, ali poslednjih godina na njega pokušavaju da odgovore i ekonomisti.
Njihova istraživanja pokazala su da postoji takozvana „cena sreće“ - nivo prihoda iznad kojeg dodatni novac ima sve manji uticaj na zadovoljstvo životom.
Prva među 50 analiziranih zemalja
Analizu o tome koliko su prosečne zarade blizu tom pragu sprovela je kompanija Remitly, oslanjajući se na istraživanje Univerziteta Perdju. Upoređeni su podaci za 50 zemalja, a rezultat je iznenadio mnoge - Slovenija je jedina država u kojoj prosečna plata premašuje procenjenu „cenu sreće“.
Prema podacima koje prenosi Biznis & Finansije, u većini analiziranih zemalja prosečan zaposleni i dalje zarađuje manje od prihoda koji istraživači povezuju sa najvećim nivoom životnog zadovoljstva.
Slovenija je jedini izuzetak, što znači da njena prosečna zarada premašuje prag za koji se procenjuje da donosi najveći osećaj finansijskog blagostanja.
Subjektivni osećaj sreće
Koncept „cene sreće“ ne znači da veća plata ne donosi nikakvu korist. Naprotiv, istraživači naglašavaju da dodatni prihodi i dalje mogu da poboljšaju kvalitet života, ali njihov uticaj na subjektivni osećaj sreće postaje znatno manji kada su osnovne životne potrebe, finansijska sigurnost i određeni nivo komfora već zadovoljeni.
Zbog toga se u poslednje vreme sve više govori o tome da na zadovoljstvo životom, pored prihoda, značajno utiču i drugi faktori - ravnoteža između posla i privatnog života, zdravlje, kvalitet međuljudskih odnosa, osećaj sigurnosti i slobodno vreme.
Može da smanji stres, ne i da poveća životno zadovoljstvo
Iako je Slovenija jedina zemlja u ovom istraživanju koja je prešla procenjeni prag „cene sreće“, autori analize ističu da se finansijsko blagostanje ne može svesti samo na visinu plate.
Novac može da smanji stres i poveća osećaj sigurnosti, ali ne može sam po sebi da garantuje zadovoljstvo životom.
Upravo zato je koncept „cene sreće“ zamišljen kao pokazatelj trenutka u kojem dodatni rast prihoda više nije presudan za osećaj ličnog blagostanja, već veću ulogu preuzimaju kvalitet života i životne okolnosti.
(Telegraf Biznis/Biznis&Finansije)