Evo zašto evropske države povlače svoje zlato iz američkih i kanadskih trezora
Centralna banka Holandije (De Nederlandsche Bank) povukla je 86 tona zlata iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade i prebacila ih u trezore Banke Engleske u Londonu.
Odluka je doneta kako bi zemlja bila spremnija za velike geopolitičke i ekonomske krize, objavio je BBC.
Guverner Centralne banke Holandije Olaf Slejpen rekao je da banka ne očekuje da će zlato morati aktivno da koristi, ali da je cilj premeštanja rezervi povećanje otpornosti i spremnosti zemlje u vanrednim okolnostima.
Od ukupno 313 tona zlata koje je Holandija držala u SAD i Kanadi, 86 tona premešteno je u London. Razlog je, između ostalog, želja da plemeniti metal bude dostupniji za brzu trgovinu ukoliko dođe do ozbiljne finansijske ili geopolitičke krize.
Evropske centralne banke vraćaju zlato
Potez Holandije nije izolovan slučaj. On se uklapa u širi trend preraspodele zlatnih rezervi evropskih centralnih banaka, u trenutku kada rastu trgovinske, političke i vojne tenzije širom sveta.
Francuska je ranije ove godine povukla kompletne zlatne rezerve iz SAD i vratila ih u zemlju, dok je Nemačka tokom višegodišnjeg procesa prebacila više od 216 tona zlata u Frankfurt – 111 tona iz Njujorka i 105 tona iz Pariza.
Analitičari investicione banke Goldman Saks, Lina Tomas i Dan Strujven, podsetili su da je slična strategija postojala i tokom Hladnog rata. Tada su evropske banke premeštale zlato u Njujork radi veće bezbednosti.
Danas se, međutim, trend delimično kreće u suprotnom smeru, odnosno ka domaćim trezorima i velikim finansijskim centrima koji omogućavaju veću fleksibilnost.
Zašto baš London?
Prema rečima Džozefa Kavatonija, višeg tržišnog stratega Svetskog saveta za zlato, geopolitički sukobi nisu jedini razlog za premeštanje rezervi.
Na odluke centralnih banaka utiču i inflacija, kamatne stope i likvidnost, odnosno mogućnost da se zlato što brže proda ili zameni za gotovinu u slučaju potrebe.
London je posebno važan jer predstavlja najveći svetski centar za trgovinu zlatom.
Banka Engleske u svojim trezorima u centralnom Londonu čuva oko 400.000 zlatnih poluga, čija je ukupna vrednost veća od 200 milijardi funti.
Kako se premešta 86 tona zlata?
Prebacivanje ogromnih količina zlata preko Atlantika ne mora nužno da znači da se svaka poluga fizički transportuje.
U slučaju Holandije korišćene su dve metode.
Prva je bila trgovinska transakcija. Holandija je prodala 59 tona zlata u Njujorku i istovremeno kupila istu količinu u Londonu. Na taj način izbegnut je fizički transport preko Atlantika.
Druga metoda bila je fizičko premeštanje zlata. Više od 27 tona zlata prevezeno je iz SAD i Kanade u holandski grad Zeist, a zatim je slična količina iz Zeista transportovana u London.
Kompanije specijalizovane za međunarodni transport plemenitih metala, među kojima je i Brinks Global Servisis, potvrdile su da je potražnja centralnih banaka za ovakvim uslugama značajno porasla.
Transport zlata obavlja se uz najstrože mere bezbednosti, upravo zbog ogromne vrednosti tereta i rizika od krađe.
Centralne banke kupuju sve više zlata
Iako čuvanje zlata u sopstvenoj zemlji zahteva velika ulaganja u fizičko obezbeđenje, reviziju i osiguranje, centralne banke širom sveta poslednjih godina sve više povećavaju svoje zlatne rezerve.
U prethodne četiri godine centralne banke su u proseku kupovale oko 1.000 tona zlata godišnje, što je približno dvostruko više od desetogodišnjeg proseka od 500 tona godišnje.
Istovremeno, cena zlata dostigla je istorijski visoke nivoe i u jednom trenutku premašila 5.000 dolara za troj uncu, piše BBC.
Analitičari Goldman Saksa procenili su da bi cena mogla da ostane na izuzetno visokom nivou i da bi do kraja 2026. godine mogla da iznosi oko 4.900 dolara po troj unci.
Zlato ponovo postaje strateška rezerva
Povećana kupovina i preraspodela zlatnih rezervi ukazuju na to da centralne banke sve više računaju na zlato kao zaštitu od inflacije, finansijske nestabilnosti i geopolitičkih rizika.
Iako Holandija poručuje da ne očekuje da će morati da koristi svoje zlatne rezerve, samo premeštanje 86 tona u London pokazuje koliko centralne banke danas vode računa o tome gde se njihove rezerve nalaze i koliko brzo mogu da ih stave u funkciju ukoliko izbije velika kriza.
Zlato tako ponovo dobija ulogu koju je imalo vekovima – poslednju sigurnu rezervu u svetu u kojem novac, tržišta i geopolitički odnosi postaju sve nepredvidiviji.
(Telegraf Biznis)